1649

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovo je članak o godini 1649.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1610-e  1620-e  1630-e  – 1640-e –  1650-e  1660-e  1670-e
Godine: 1646 1647 164816491650 1651 1652
Pogubljenje Čarlsa I
1649 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1649
MDCXLIX
Ab urbe condita 2402
Islamski 1058 – 1059
Iranski 1027 – 1028
Hebrejski 5409 – 5410
Bizantski 7157 – 7158
Koptski 1365 – 1366
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 1704 – 1705
 - Shaka Samvat 1571 – 1572
 - Kali Yuga 4750 – 4751
Kineski
 - Kontinualno 4285 – 4286
 - 60 godina Yin Zemlja Vo(l)
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11649
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1649 (MDCXLIX) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 11. 3. - Rueilski mir okončava prvu Frondu u Parizu.
  • mart - Morlaci od Trogira i Splita prešli Cetinu da bi prihvatili harambašu Iliju Nakića, ali naleteli na Turke i izgubili 200 ljudi; Turci nakon toga opustošili Polaču kod Knina[5].

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • jun, početkom - Livanjski Turci upali u šibenski kraj, ubili 70 morlaka i odveli 300 žena i dece - morlaci ubrzo uzvraćaju upadom u Bosnu[7].

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 7. - Žitvatoročki mir iz 1606. između Habsburga i Osmanlija obnovljen na 22 godine, s tim što Habsburzi više ne daju godišnji danak[8][1].
  • srpanj - U Šibeniku se pojavila kuga koja je odnela većinu stanovnika; hara i u ostatku Dalmacije do početka iduće godine, izaziva i veliku glad[9].
  • jul - Beg Filipović zapalio Nin, odbijen od Klisa; sledi nekoliko meseci zatišja zbog kuge[10].
  • 19. 7. - Dioba Nikole i Petra Zrinskog: Nikola dobio Međimurje sa Čakov­cem i Strigovom, Vrbovec i Rakovec u križ. županiji, Zrinsku kuću u Beču, te Zrinske posjede u Ugarskoj. Petar dobio Gorski kotar s Bro­dom na Kupi, Primorje s Bakrom, Hreljinom, Grobnikom i Kralje­vicom, imanje Božjakovinu, te Ozalj, Ribnik i Švarču kod Karlovca[1].
  • 29. 7. - Jak zemljotres u Tokiju.
  • leto - Harambaša Petar Kulišić pleni turska i dubrovačka sela[11].
  • 10. 8. - Grbljani, Mainjani i Pobori se pod mletačkim vođstvom ulogorili na Cetinju, pridružili im se mnogi Crnogorci, ne i spahija Martin[2] koji je prebegao Turcima[12].
  • 25. 8. - Počinje Cromwellovo osvajanje Irske (1649-53).
  • 28. 8. - Skadarski sandžakbeg Jusufbegović napao mletački logor u Lješkopolju blizu Morače i razbio ih[12] - Mlečani će se povući iz Crne Gore (u Kotor[13]) a Turci će primiriti Crnogorce i Brđane, sem Bjelopavlića[2].

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Gavrilo Trojičanin iz Pljevalja zapisao da Turci čine "veliku bedu" svojim podanicima i "svakog dana" uzimaju danke[14][15] (vojnici Ali-age[16]).
  • U Hrvatskoj se pojavilo mnogo razbojnika nakon povratka vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata[1].
  • Uveden "dvorski agent" (agens aulicus) koji je na habsburškom dvoru zadužen za poslove Hrvatske (razmišlja se o izjednačavanju Ugarske i Hrvatske sa austrijskim zemljama)[17].
  • Obnovljena zabrana trgovine preko luka Bakar i Bakarac, proširena na platno, bakar, željezo i mjed[18].
  • Jakov Mikalja započeo tiskanje djela Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovarajuse rjeci slovinske Latinski i Diacki.
  • U Rusiji donesena kodifikacija zakona Sobornoje uloženije - konsolidovano kmetstvo.
  • U Engleskoj se okupili "Kopači" (Diggers).
  • Otto von Guericke pronašao klipnu pumpu.
  • Descartesov traktat "Strasti duše".

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1649.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Horvat, Ban Nikola Zrinski mladji
  2. 2,0 2,1 2,2 Historija n. J., 550
  3. 3,0 3,1 Istorija s. n., 359
  4. Istorija s. n., 374
  5. Istorija s. n., 366
  6. Setton, 155
  7. Istorija s. n., 367
  8. Setton, 157
  9. Historija n. J., 560
  10. 10,0 10,1 Istorija s. n., 368
  11. Istorija s. n., 365
  12. 12,0 12,1 Istorija s. n., 375
  13. Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine, rastko.rs
  14. Vladimir Ćorović, Verski pokreti, rastko.rs
  15. Vladimir Ćorović, Književnost u Bosni i Hercegovini, rastko.rs
  16. Justin Popović, Život svetog Vasilija Ostroškog čudotvorca, rastko.rs
  17. Historija n. J., 703
  18. Historija n. J., 714
Literatura