Santiago Calatrava

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Santiago Calatrava
High-tech arhitektura

Portret Calatrave
Biografske informacije
Rođenje 28. jul 1951. Valencia
Nacionalnost Španjolac
Opus
Polje arhitektura
Znamenita djela
Grad umjetnosti i nauke (Ciudad de las Artes y las Ciencias) Valencia

Santiago Calatrava punim imenom Santiago Calatrava Valls (Valencia, 28. jul 1951. - ) je španjolski arhitekt naročito poznat po mostovima.[1]

Sadržaj/Садржај

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

L'Hemisfèric, Grad umjetnosti i znanosti u Valenciji (1998.)

Calatrava je rođen u Benimàmetu, staroj općini koja je danas dio Valencije, u kojoj je pohađao fakultet umjetnosti i obrta. Kao trinaestogodišnjaka, njegova obitelj ga je poslala na razmjenu učenika u Pariz gdje je pohađao noćne sate u školama École des Beaux-Arts. God. 1969. započeo je studij arhitekture na Politehničkom sveučilištu u Valenciji (Universitat Politècnica de València), nakon kojega je 1975. godine upisao Švicarski federalni institut za tehnologiju u Zürichu (ETH Zürich), gdje je studirao niskogradnju. Od raznih arhitekata i stilova na Calatravu je naviše utjecao rad švicarskog modernog arhitekta Le Corbusiera. Nakon završetka dvije doktorske disertacije, naslova „O savitljivosti prostornih okvira”, Calatrava se počeo baviti arhitekturom i inženjerstvom 1981. godine.

„Rotirajući torzo”, Malmö (2005.)

Njegovi rani radovi su bili mostovi i željeznički kolodvori, koje je izdigao od niskogradnje u projekte umjetničkih oblika. Njegov komunikacijski toranj Montjuic, izgrađen za Olimpijske igre u Barceloni 1992. god., i to u simboličnom obliku ruke s olimpijskim plamenom; kao i Galerija Allen Lambert u Torontu iz iste godine, su ga proslavili i označili su prekretnicu u njegovoj karijeri.

Djela[uredi - уреди | uredi izvor]

Most mira, Calgary (2012.)

Calatravin jedinstven i kreativan stil povezuje jasan arhitektonsko vizualni stil koji je u harmoniji s čvrstim principima inženjerstva. Njegov rad često rezultira u formama i strukturama koje se mogu naći u prirodi, te se mogu definirati kao antropomorfne. Podigao je standarde mnogim inženjerima i projektantima mostova te dizajnirao veliki broj željezničkih kolodvora koje odišu bistrim, otvorenim i funkcionalnim prostorima.

Calatrava je također i plodan kipar i slikar, koji ipak tvrdi da njegova arhitektura ujedinjuje sve ove umjetnosti.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Santiago Calatrava" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/biography/Santiago-Calatrava. pristupljeno 27. 6. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]