Salviae
Salviae je naziv rimske putne stanice u Glamočkom polju, Bosni i Hercegovini. Nalazila se na putnom pravcu Salona – Servicij. Rimski municipalni centar Salvium, po kojem se naziva i njegov teritorij, ležao je na mjestu današnjeg sela Vrba, na cesti Glamoč - Livno, oko 10 km od Halapića (Salviae)
Arheologija[uredi | uredi kod]
Prostor današnje opštine Glamoč za arheološku struku već odavno je determiniran kao područje od velikog značaja. To je geografska cjelina koju je zaposjedalo ilirsko pleme Dalmati i koju su Rimljani pretvorili, najprije, u svoju peregrinsku civitas, a kasnije, procesom romanizacije u jedinicu municipalne organizacije, Salvium
Arheološki timovi Zemaljskog muzeja BiH iz Sarajeva, pod vodstvom priznatih arheologa istraživali su u proteklih 120 godina, skoro neprekidno, kasnoantički lokalitet u selu Halapić zajedno sa čitavim glamočkim prostorom. Osnovni cilj posljednje kampanje bio je istraživanje arhitekture kasnoantičkog refugija (skloništa) starog oko 1.500 godina, odnosno praćeni su zidovi i ostaci temelja ovog objekta. Također, ponovo su otkriveni ostaci kasnoantičke keramike, rimskog stakla, arhitektonskih ulomaka i novac rimskog cara Konstantina.
Postoji brojna epigrafska i onomastička baština iz Halapića. [1] U njemu su živjeli rimski državni službenici zaduženi za održavanje i obezbjeđenje ceste. Tu se nalazio i centar službenog državnog kulta sa hramom kapitolijske trijade.[2]
Bogatstvo i raznovrsnost arheoloških nalaza s područja Glamoča posebno ilustrira analiza pronađenih antičkih kultova. Do danas je konstatirano postojanje 14 skupina antičkih božanstava. Riječ je o kultnim zajednicama Silvana, Silvana i Dijane, Silvana i nimfi, Dijane, Dijane i nimfi, Jupitera, Jupitera i genija, Herkula, Libera, samostalnih genija, Apolona, Dunavskog konjanika, Mitrasa i znatan broj primjeraka nepoznatih indigenih božanstava. A samo na području sela Halapić je pronađeno 13 božanstava koji su pripadali različitim kultnim zajednicama, ukupno devet.
Na glamočkom području je preko epigrafskih spomenika evidentirano 89 osoba čije se življenje može utvrditi za antički period: 45 osoba je sa nepoznatim, ili teško prepoznatljivim ili teško razumljivim gentilnim imenom, 4 osobe su sa domorodačkim imenom, 2 osobe su sa julijevskim gentilnim imenom, 24 osobe su sa elijevskim gentilnim imenom, 9 osoba je sa aurelijevskim gentilnim imenom i 5 osoba sa svim drugim imenima.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Salmedin Mesihović, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE
- Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
- Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Čović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE