Ivo Bojanovski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ivo Bojanovski
Rođenje 16. siječnja 1915.
Grbavac u Župi dubrovačkoj, Hrvatska
Smrt 3. prosinca 1993.
Dubrovnik, Hrvatska
Narodnost Hrvat

dr. Ivo Bojanovski (Grbavac u Župi dubrovačkoj, 16. siječnja 1915. - Dubrovnik, 3. prosinca 1993.)[1], hrvatski arheolog i konzervator. Radio je na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim rimskim kopnenim komunikacijama bavio je se i antičkom numizmatikom.[1]

Godine 1971. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji.[2] Bio je znanstveni savjetnik u Zavodu za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine.[3] Kao konzervator radio je na antičkim i srednjovjekovnim spomenicima (Bobovac, Breza, Mogorjelo i drugi).[1]

Najznačajnije djelo mu je Bosna i Hercegovina u antičko doba[3] iz 1988. godine u izdanju Centra za balkanološka ispitivanja.[4]

Stručni radovi[uredi | uredi kod]

  • Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji[5]
  • Bosna i Hercegovina u antičko doba[6][7][8]
  • Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji[9][10]
  • Grebine, Gornji Vakuf-antička radionica, 1963.
  • Bilješke iz Arheologije, 1964.
  • Rimska cesta dolinom Bosne i njezina topografija, 1973.
  • Arheološki spomenici[11]
  • Rimska cesta Narona - Leusinium[12]
  • Baloie-rimski municipij u Šipovu na Plivi, 1974.
  • Toponim Ad Fines i njegovo značenje, 1976.
  • Kasnoantički kastel u Gornjim Vrbljanima na Sani, 1980.
  • Počeci metalurgije željeza na sjeverozapadnom Balkanu, 1980.
  • Dobor u Usori (sjeverna Bosna), 1981.
  • Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom području : znanstveni skup : Dubrovnik, 1. - 4. X. 1984.
  • Novi spomenici Silvanove kultne zajednice sa Glamočkog polja - Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 10-11 No. 1, 1977.[13]
  • Nastavak konzervatorskih radova na gradu Bobovcu,[14]
  • Rimska stela iz Kotlijevca na Drini,[15]
  • Rimski vojni logor u Gračinama kod Ljubuškog,[16]
  • Nova epigrafska potvrda Delminijuma sa Duvanjskog polja [17]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 Bojanovski, Ivo, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 17. studenoga 2013.
  2. ↑ Jadranka Neralić: Povijesni izvori za antičku epigrafiju u Dalmaciji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2012.
  3. ↑ 3,0 3,1 Pamćenje i nepamćenje Arhivirano 2014-12-31 na Wayback Machine-u, ivanlovrenovic.com, preuzeto 17. studenoga 2013.
  4. ↑ Djela - Centar za balkanološka ispitivanja[mrtav link], ANUBiH, preuzeto 17. studenoga 2013.
  5. ↑ Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji
  6. ↑ „Bosna i Hercegovina u antičko doba”. ANUBiH, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  7. ↑ „Bosna i Hercegovina u antičko doba”. ANUBiH, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2022. 
  8. ↑ „Bosna i Hercegovina u antičko doba”. ANUBiH, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  9. ↑ „Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  10. ↑ Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalamciji - ANUBiH
  11. ↑ „Ivo Bojanovski: Arheološki spomenici - zemaljski muzej”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974. Pristupljeno 9. 2. 2022. 
  12. ↑ „Ivo Bojanovski: Rimska cesta Narona - Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1974. Pristupljeno 9. 2. 2022. 
  13. ↑ Novi spomenici Silvanove kultne zajednice sa Glamočkog polja - Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 10-11 No. 1, 1977
  14. ↑ Nastavak konzervatorskih radova na gradu Bobovcu
  15. ↑ Rimska stela iz Kotlijevca na Drini
  16. ↑ Rimski vojni logor u Gračinama kod Ljubuškog
  17. ↑ Nova epigrafska potvrda Delminiuma sa Duvanjskog polja
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivo_Bojanovski&oldid=41314686