Rušizam
Rušizam (portmanteau složenica od Rusija i fašizam) je politički neologizam koji se od početka 21. vijeka koristi za kritiku vanjske politike Ruske Federacije i radikalnih oblika ruskog nacionalizma, primarno u kontekstu rusko-čečenskog i rusko-ukrajinskog sukoba. Intenzivnija upotreba termina prvo je zabilježena od strane čečenskih separatista i džihadista, na čijim je propagandnim sajtovima postojala redovna kolumna "Rušizam" i od 2003. do 2016. objavljeno oko 150 članaka kategoriziranih pod tim terminom. Njime su se u intervjuima služili i Džohar Dudajev, Šamil Basajev te Aslan Mashadov. Eskalacijom rusko-ukrajinskih tenzija, rušizam je ponovo postao popularan 2014. kada je reductio ad Hitlerum postala omiljena floskula moskovskih i kijevskih političara, ujedno novinara i aktivista iz obje države. Istovremeno, termin su u manjoj mjeri rabili i određeni ruski nacionalistički i konzervativni komentatori (npr. E. Holmogorov), za opis vlastite ideologije. Rušizam je 2022. široku upotrebu ponovo stekao ruskom invazijom Ukrajine, uključujući u određenim zapadnjačkim medijima.
Povezano[uredi | uredi kod]
Literatura[uredi | uredi kod]
- (en) Garaev, Danis (2022). Jihadism in the Russian-Speaking World: The Genealogy of a Post-Soviet Phenomenon. Abingdon, Oxon; New York: Routledge. ISBN 9781032288444.
- (en) Gaufman, Elizaveta (2017). Security Threats and Public Perception: Digital Russia and the Ukraine Crisis. Cham: Palgrave Macmillan; Springer. ISBN 9783319432007.