Rionegro
Rionegro | |
|---|---|
| Koordinate: 6°9′N 75°23′W / 6.150°N 75.383°W | |
| Država | |
| Departman | Antioqua |
| Osnovan | 1542.[1] |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Rodrigo Hernández Alzate |
| Površina | |
| - Ukupna | 195.9 km²[2] |
| - Urbano područje | 9.499 km²[2] |
| Visina | 2,130 m[2] |
| Stanovništvo (2020.) | |
| - Urbano područje | 83,007[2] |
| - Urbana gustoća | 8,739 stan./km²[2] |
| - Područje utjecaja | 142,995[2] |
| - Gustoća područja utjecaja | 729.8 stan./km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+5 (UTC) |
| Poštanski broj | 0057 4[2] |
| Karta | |
Rionegro na karti Kolumbije | |
Rionegro službeno Ciudad Santiago de Arma de Rionegro je općina od 142,995 stanovnika i grad od 83,007 stan. na sjeveru Kolumbije u Departmanu Antioqua.[2]
Rionegro se prostire u kotlini riječice Rio Negro (po njoj je dobio ime) među planinama Centralnih Kolumbijskih Kordiljera, udaljen četrdesetak km jugoistočno od svog administrativnog centra Medellína.[3]
Ponekad ga zovu kolijevkom demokracije jer je krajem 19. vijeka kad se Kolumbija borila za nezavisnost bio jedan o centara te borbe. Bio je kandidat za administrativni centar Departama Antioqua, ali ga je zasjenio naglo izrasli Medellín.[3]
Prvi Evropljanin koji je 1541. došao do doline Río Negra bio je kapetan Álvaro de Mendoza, on je toj crnoj rječici navodno i dao ime. Rionegro je osnovao Juan de Marulanda y Londoño 1542., kao kraljevski rudnik (Real de Minas de San Nicolás El Magno de Rionegro).[1]
Mjesto je toliko naraslo, da je nakon posjeta biskupa od Popayána -1669., proglašeno župom - San Nicolás de Rionegro.[1]
U februaru 1813. - Rionegro je bio prvi grad u Antioqui koji je proglasio nezavisnost od Španjolskog Carstva.[1]
U Rionegru je u februaru 1863. održan je kongres liberala, na kom je usvojen novi Ustav koji je dao puno veća prava departmanima, pa je dotadašnja Granadinska Konfederacija prezvana u Sjedinjene Države Kolumbije.[3]
Najveći privredni objekt je Slobodna ekonomska zona otvorena 1993.[3]
Pored grada prema Medellínu, nalazi se "Internacionalni aerodrom José María Córdova", drugi najveći aerodrom u Kolumbiji po broju putnika i tereta, kao i po broju linija..[3]
