Granadinska Konfederacija
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Granadinska Konfederacija (španjolski: Confederación Granadina) bila je kratkotrajna Federalna država koja je egzistirala od 1858. do 1863.[1]
Historija[uredi | uredi kod]
Grenadinska konfederacija nastala je kao reakcija konzervativaca na predhodnu vladavinu liberala, koji su uvođenjem kapitalizma znatno umanjili poziciju katoličke crkve i svećenika na kolumbijsko društvo i njegovu tradiciju.[1]
Na izborima za predsjednika 1857. pobjedio je kandidat konzervativne partije Mariano Ospina Rodríguez. Već sljedeće 1858. godine njegova administracija usvojila novi Ustav, kojim je zemlja prezvana u Grenadinsku konfederaciju. Pozicija potpredsjednika je umanjena, uvođenjem umjesto jednog - trojice koje je birao kongres, a mandat predsjednika je limitiran na četiri godine. Cilj konzervativaca bio je jačanje uloge centralne vlasti na račun autonomije pokrajinskih.[1]
Te promjene izazvale su snažnu reakciju liberala, njihov lider general Mosquera, bivši predsjednik i aktualni guverner Departmana Cauca, snažni zagovornik federacije, zaprijetio je odcjepljenjem Cauce. Kad mu ni to nije pomoglo - 1860. započeo je građanski rat, što je rezultiralo gotovo potpunom opstrukcijom vlade.[1]
Iako su građanski neredi spriječili održavanje regularnih izbora 1861., konzervativni kandidat za predsjednika - Bartolomé Calvo, preuzeo je dužnost. Zbog tog je Mosquera u julu 1861. zauzeo Bogotu, svrgnuo Calva i proglasio se vršiteljem dužnosti privremenog predsjednika. Građanski rat se nastavio sve dok Mosquera nije u oktobru 1862. zauzeo posljednju utvrdu konzervativaca Departman Antioqua.[1]
Nakon konstolidiranja vlasti, Mosquera je stavio crkvu pod državnu kontrolu i konficirao crkvenu zemlju. Međutim te velike hacijende nisu podjeljene bezemljašima, već su prodane zainteresiranim veleposjednicima i investitorima, da se napuni ratom ispražnjena državna riznica.
U februaru 1863. održan je kongres liberala u Rionegru koji je usvojio novi Ustav. koji je dao puno veća departmanima i bitno smanjio prerogative centralne države, koja je prezvana u Sjedinjene Države Kolumbije.[1] Ustav je potpuno definirao individualna ljudska prava i garantirao pravo na slobodu vjeroispovjesti i uvjerenja.[1]
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- The Federalists (es)