Reykjanesskagi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Reykjanesskagi
Panorama poluotoka
Panorama poluotoka
Koordinate: 63°52′N 22°33′W / 63.867°N 22.550°W / 63.867; -22.550
Država  Island
Karta
Reykjanesskagi is located in Island
Reykjanesskagi
Reykjanesskagi
Reykjanesskagi na karti Islanda

Reykjanesskagi ili Suðurnes (Južni poluotok) - Reykjanes je poluotok koji sa juga zatvara zaljev Faxaflói na jugozapadnoj obali Islanda, u sjevernom Atlantiku. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Poluotok je dug od 50 do 65 km, a širok od 45 do 13 km. Njega karakterizira aktivna vulkanska aktivnost ispod njegove površine, tako da se njegov krajolik sastoji od brda tufa (visine do 230 metara), hijaloklastitnih grebena nastalih erupcijama ispod glečera, velikih polja lave i ostataka kratera. [2], pa ima izgled mjesečeve površine, sa vrlo malo vegetacije. Po cijelom poluotoku postoje brojni termalni i sumporni izvori naročito u južnom dijelu poluotoka, pored jezera Kleifarvatn i geotermalnog lokaliteta Krýsuvík.

Poluotok Reykjanesskagi je nastavak Srednjeatlantskog grebena, koji izranja iz mora na samom vrhu poluotoka, i nastavlja se preko cijelog Islanda od jugozapada prema sjeveroistoku. [2]Tu se može očitati geološka historija toga kraja nekoliko stotina hiljada godina u prošlost, iako je većina stijena relativno mlada od 100 - 200 000 godina. Posljednji niz erupcija koji se desio na poluotoku započeo je oko 1000 i završio 250 godina kasnije. [2] Danas ugasli vulkan Reykjanes pokriva dobar dio poluotoka.

Pored grada Grindavíka nalazi se geotermalna elektrana - Svartsengi, a pored nje jezero Bláa lónið (Plava laguna) koje se puni toplom i mineralnom vodom iz elektrane.

Most Sretni Leif koji označava granicu između kontinentalnih ploča Evroazije i Sjeverne Amerike

Jedna od atrakcija je most Sretni Leif (ili Miðlína) koji se proteže preko brazde Álfagjá, dug 18 i dubok 6,1 metara, pored blizu Grindavíka, koji označava granicu između evroazijske i sjevernoameričke kontinentalne tektonske ploče. Izgrađen je 2002., a nazvan je tako u čast islandskog istraživača Leifa Erikssona, koji je navodno doplovio do Amerike 500 godina prije Kolumba.

Velik dio poluotoka je proglašen Geoparkom, pa postoji inicijativa da se uvrsti u članstvo Evropskih geoparkova (EGN) i uđe u UNESCOovu svjetsku mrežu geoparkova i postane motor razvoja turizma obrazovanja i ekonomije. [3]

Duž obala poluotoka leže ribarska mjestašca, kao što su Grindavík i Njarðvík i grad Keflavík, poznat po svom međunarodnom aerodromu i bivšoj američkoj vojnoj bazi. [1]

Po poluotoku su česti potresi zbog širenja ploča, a najčešće se javljaju kao serije potresa koji traju po nekoliko godina. Iako je većina njih slabog inteziteta, ipak ih se osjeti preko čitavog poluotoka. [2]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Reykjanesbaer" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/571605/Reykjanesbaer. pristupljeno 12. 02. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Reykjanes Geopark" (engleski). Visit Reykjanes. http://www.visitreykjanes.is/DiscoverReykjanes/ReykjanesGeopark/. pristupljeno 18. 02. 2014. 
  3. "Reykjanesskaginn leynir á sér" (islandski). Grindavík. http://www-new.grindavik.is/v/10980. pristupljeno 18. 02. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]