Prokurative

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Prokurative
Pogled na splitske Prokurative sa mora
Pogled na splitske Prokurative sa mora
Mjesto Split
Država  Hrvatska
Vrijeme gradnje 1859. - 1928.
Tip građevine trg
Arhitektonski stil neorenesansa
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Giovanni Battista Meduna
koordinate: 43°31′N 16°27′E / 43.517°N 16.450°E / 43.517; 16.450

Prokurative (službeno Trg Republike) je poznati splitski trg u središtu grada, zapadno od Dioklecijanove palače, građen po uzoru na starije venecijanske Procuratie.

Splitske Prokurative su danas poznate kao pozornica svih važnijih javnih i kulturnih događanja u gradu pod Marjanom. Preko pola vijeka na Prokurativama se održava tradicionalni Splitski festival i priredbe Splitskog ljeta. [1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni inicijator izgradnje tog trga bio je vrlo agilni splitski gradonačelnik od 1865. -1880. Antonio Bajamonti, koji je svojim radom i inicijativom pretvorio Split iz malog zapuštenog provincijskog gradića u mali moderni evropski grad. On je bio inicijator osnivanja društva Associazione dalmatica (Dalmatinska zadruga) koje se imalo baviti financijskom stranom ostarivanja njegovih projekata i vizija.

Izgradnja 1859. - 1867.[uredi - уреди | uredi izvor]

Prva građevina podignuta na tadašnjoj Marmontovoj poljani (parku), oko koje su nikla krila budućih Prokurativa bio je Teatro Bajamonti izgrađen za samo 5 mjeseci [2] i svečano otvoren 27. novembra 1859. godine. Taj veliki teatar od 1300 mjesta izgrađen je po nacrtima venecijanskog arhitekta i konzervatora Gianbattista Meduna (1800. - 1880.), uz suradnju splićanina Mihe Klaića [1] (osmislio unutrašnjost). Inicijator i glavni financijer izgradnje tog teatra, kao i kasnijeg trga bio je Bajamonti, Meduna mu se činio logični izbor jer je on sa bratom u samo 10 mjeseci obnovio 1837. znameniti venecijanski teatar La Fenice.

Pogled sa Prokurativa prema moru

Meduna je projektirao i dva bočna krila neorenesansnih palača za gradsku administraciju. Prvo zapadno krilo izgrađeno je od 1863. do 1867. godine. [3] Daljnji Bajamontijevi planovi za dogradnju trga su zaustavljeni 1880. jer je Zemaljsko vijeće u Zadru raspustilo splitsku općinu. To je bio rezultat političke borbe između autonomaša i narodnjaka, koje je predvodio Gajo Bulat. [4]On je godinama rogoborio protiv bajamontijevog društva Associazione dalmatica, ukazujući na njegove sumnjive financijske transakcije. Nakon tog su na izborima 1882. pobijedili narodnjaci[4], pa je daljna gradnja istočnog krila potpuno zaboravljena. Jedino što je u tom periodu napravljeno bilo je postavljanje kamenih stupića 1899. na južnoj strani Marmontove poljane koja je popločena još za vrijeme Bajamontija.

Teatro Bajamonti izgorio je skupa s kavanom i čitaonicom 1881.[1], zgrada je nešto kasnije obnovljena, ali ne u izvornom obliku, i ne sa starom namjenom. Po novom projektu je podijeljena, tako da je u prizemlju smješteno kino, a gornja etaža ostavljena je za manji teatar (u njemu danas djeluje Gradsko kazalište mladih).

Zapadno krilo je 1905. restaurirano, tad su na fasadi dodani cementni maskeroni i frizevi.

Izgradnja 1909.-1928.[uredi - уреди | uredi izvor]

Izgradnja istočnog krila Prokurativa prema Marmontovoj ulici, kojom je trg dobio današnji oblik započela je tek 1909. godine i odvijala se u dva perioda; od 1909. do 1911. i od 1927. do 1928. [5] Prvi dio istočnog krila gradilo je bečko poduzeće "Unionbaugesellschaft".

Bibliografija[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kečkemet Duško, Hrvatski narodni preporod u Splitu. Zbivanja i likovi. Split, 1999.
  • Kečkemet Duško, Ante Bajamonti i Split, Split, 2007.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Kavana-restoran Bajamonti" (hrvatski). FullBusiness (Herus d.o.o). https://fullbusiness.com/tvrtka/bajamonti.htm. pristupljeno 8. 04. 2012. 
  2. "Kratka povijest splitskog kazališta" (hrvatski). WordPress. Arhivirano iz originala 10. 12. 2012.. http://archive.is/PWaN. pristupljeno 8. 04. 2012. 
  3. Duško Kečkemet (2007) (hrvatski). Ante Bajamonti i Split. Slobodna Dalmacija. str. 275. ISBN 978-953-7088-44-6. http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=313525. pristupljeno 8. 04. 2012. 
  4. 4,0 4,1 Šime Peričić (1883). "Historijski zbornik god. XXXVI (1) str." (hrvatski) (PDF). Savez povijesnih društava Hrvatske. str. 1. http://www.historiografija.hr/hz/1983/HZ_36_31_PERICIC.pdf. pristupljeno 8. 04. 2012. 
  5. "Split: proslavljena 150. godišnjica Prokurativa " (hrvatski). Slobodna Dalmacija. http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/85757/Default.aspx. pristupljeno 8. 04. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]