Pakt Ribbentrop-Molotov – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
{{Infokutija sporazum
⚫
[[Datoteka:MolotovRibbentropStalin.jpg|thumb|250px|[[Vjačeslav Molotov]] potpisuje [[pakt Ribbentrop-Molotov]] [[1939]]. Iza njega su drugi potpisnik [[Joachim von Ribbentrop]], [[Josif Staljin]] i [[Boris Šarpošnjikov]].]]
| ime = Pakt Ribbentrop-Molotov
| potpuni_naziv = Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
| slika = MolotovRibbentropStalin.jpg
| veličina = 250px
⚫
| opis = [[Vjačeslav Molotov]] potpisuje [[pakt Ribbentrop-Molotov]] [[1939]]. Iza njega su drugi potpisnik [[Joachim von Ribbentrop]], [[Josif Staljin]] i [[Boris Šarpošnjikov]].
| tip = [[međunarodni ugovor]]
| depozitar = {{flag|Treći Reich}}
| jezik =
| jezici = [[njemački]], [[ruski]]
| potpisnica =
| ratifikatora =
| datum_nastanka =
| datum_potpisa = [[23. kolovoza]] [[1939.]]
| mjesto_potpisa = {{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]<br><small>(danas {{flag|Rusija}})</small>
| datum_pečat =
| datum_ratifikacije =
| mjesto_ratifikacije =
| datum_primjene = [[23. kolovoza]] [[1939.]]
| uvjet_primjene =
| datum_prestanka =
| posrednici =
| strana_1 = {{flag|Treći Reich}}
| strana_2 = {{flag|Sovjetski Savez}}
| potpisnici_1 = {{nowrap|{{flagicon|Treći Reich}} [[Joachim von Ribbentrop]]}}
| potpisnici_2 = {{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Vjačeslav Molotov]]}}
| ratifikatori_1 =
| ratifikatori_2 =
| strane =
| potpisnici =
}}
'''Pakt Ribentrop-Molotov''' ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je u stvari bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Trećeg Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je 23. 8. [[1939]]. god. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju je osigurao da [[SSSR]] ne bude uključen u Europski rat i da spriječi stvaranje njemačko-japanskog saveza protiv Moskve. Međutim, pakt se nije odnosio i na nenapadanje drugih, manjih država te je imao i šire ciljeve, poglavito u sovjetsko-njemačkoj podjeli istočne Europe na "sfere interesa" vojnom silom. Ovo je kulminiralo zajedničkom bolješvičko-nacističkom [[Invazija Poljske|invazijom i podjelom Poljske]] u septembru 1939., čime je izbio [[Drugi svjetski rat]].
'''Pakt Ribentrop-Molotov''' ili kako se službeno zvao '''Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika''' je u stvari bio sporazum o nenapadanju između [[Treći Reich|Njemačkog Trećeg Reicha]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Potpisan je 23. 8. [[1939]]. god. u [[Moskva|Moskvi]] od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova [[Vjačeslav Mihajlovič Molotov|Vjačeslava Molotova]] i njemačkog ministra vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachima von Ribbentropa]]. Međusobni pakt o nenapadanju je osigurao da [[SSSR]] ne bude uključen u Europski rat i da spriječi stvaranje njemačko-japanskog saveza protiv Moskve. Međutim, pakt se nije odnosio i na nenapadanje drugih, manjih država te je imao i šire ciljeve, poglavito u sovjetsko-njemačkoj podjeli istočne Europe na "sfere interesa" vojnom silom. Ovo je kulminiralo zajedničkom bolješvičko-nacističkom [[Invazija Poljske|invazijom i podjelom Poljske]] u septembru 1939., čime je izbio [[Drugi svjetski rat]].


Verzija na datum 22 decembar 2014 u 00:53

Pakt Ribbentrop-Molotov
Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
Pakt Ribbentrop-Molotov

Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov.

Generalno
Tip sporazuma međunarodni ugovor
Depozitar  Treći Reich
Jezici njemački, ruski
Potpisivanje 23. kolovoza 1939.
Sovjetski Savez Moskva, Sovjetski Savez
(danas  Rusija)
Stupanje na snagu 23. kolovoza 1939.
Stranke
Strana 1 Strana 2
Strane  Treći Reich  Sovjetski Savez
Potpisnici Treći Reich Joachim von Ribbentrop Sovjetski Savez Vjačeslav Molotov

Pakt Ribentrop-Molotov ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je u stvari bio sporazum o nenapadanju između Njemačkog Trećeg Reicha i Sovjetskog Saveza. Potpisan je 23. 8. 1939. god. u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Međusobni pakt o nenapadanju je osigurao da SSSR ne bude uključen u Europski rat i da spriječi stvaranje njemačko-japanskog saveza protiv Moskve. Međutim, pakt se nije odnosio i na nenapadanje drugih, manjih država te je imao i šire ciljeve, poglavito u sovjetsko-njemačkoj podjeli istočne Europe na "sfere interesa" vojnom silom. Ovo je kulminiralo zajedničkom bolješvičko-nacističkom invazijom i podjelom Poljske u septembru 1939., čime je izbio Drugi svjetski rat.

Pakt je bio na snazi do početka Operacije Barbarossa 22. 6. 1941. god. kada je Njemačka napala SSSR.

Uvod

Po završetku Prvog svetskog rata Nemačke i SSSR koji je preživio zapadnu agresiju su postali političkoj karti pobednika izgnanici s kojima se ne smije imati posla. U takvoj situaciji oni su se okrenuli jedan drugom pošto je Nemačkoj bilo potrebno tržište, ali i mesto za ponovnu gradnju vojske, a ratom uništeni SSSR je tražio pre svega tehnološku pomoć. Dolaskom nacista na vlast u Nemačkoj taj savez dve države se počeo ubrzano raspadati zbog ideoloških razmišljanja Adolfa Hitlera koji je pozivao na uništavanje komunizma. Početni pad trgovinske razmene je ubrzo prešao u rat na području Španije gde SSSR podržava republikance, a Nemačka fašiste. Takav razvoj događaja zajedno s Nemačkom aneksijom Austrije i pripremama za aneksiju Čehoslovačke su rezultirale političkom odlukom SSSR da podrži Čehoslovačku po svaku cenu pod uvetom da to isto učine Velika Britanija i Francuska koje tako nešto odbijaju i prepuštaju ovu državu Hitleru. Po završetku aneksije Čehoslovačke Hitler se okrenuo pripremama agresije na Poljsku, a Velika Britanija i Francuska barem na papiru SSSRu za podršku tako pregovori s jedne strane Londona i Pariza, a s druge strane Moskve počinju u aprilu 1939. Tokom sledećih meseci SSSR odbija sve tadašnje praktički istovremene Nemačke ponude dogovora očekujući sporazum s Velikom Britanijom i Francuskom do kojega nikada neće doći zbog protivljenja te dvije sile razumnom zahtevu Moskve da u slučaju Nemačke agresije na Poljsku (koja bi tada bila saveznik SSSRa) Crvena Armija uđe na poljski teritorij kako bi ju obranila.

Sporazum

Nakon 3 meseca neuspešnih pregovora s zapadnim silama SSSR čija politička elita je živela u strahu od rata Sovjetskog Saveza i Nemačke gde će kao pobednici na kraju izaći zapadne sile koje će biti samo promatrači je napokon pozitivno na višemesečne pozive na pregovore Berlina koji će početi krajem jula 1939. godine i na opće zapadno iznenađenje uspešno završiti 23.8.1939. paktom o nenapadanju. Iako je on službeno bio tako označen, ovaj sporazum je obuhvaćao i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Tajni protokol je eksplicitno predviđao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Kao posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane bilo od strane Njemačke bilo od strane SSSR-a. Jedino je Finska kojoj je krajem prvog svetskog rata Staljin dao nezavisnost nju uspela i da sačuva.

Kasniji događaji

Kao što je Münchenski sporazum bio zapadni pokušaj kupovine vremena pre početka Hitlerove agresije tako je ovaj pakt bio Sovetskih pokušaj što je svojim rečima potvrdio i britanski ratni premijer Winston Churchill još 1939. godine. U sledeći 21 mesec SSSR će drastično povećati i modernizirati svoju vojnu proizvodnju, ali će se istovremeno i politički opustiti uveren u razmišljanju da Hitler neće napasti dok ne izbaci Veliku Britaniju iz rata. To pogrešno razmišljanje se pokazalo katastrofalnim pošto na jesen 1940 nakon odustajanja Nemačke da uvuče SSSR u savezom s njom, Japanom i Italijom Adolf Hitler donosi odluku o napadu na Sovjetski Savez koji će tamošnji politbiro dočekati potpuno nespreman.

Moderne interpretacije i historijski pogledi

Vinayak Purohit navodi da su se Staljin i Hitler paktom udružili ne samo da bi Poljsku, dijelove Finske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Mađarske i Čehoslovačke okupirala Staljinova vojska u prijateljskoj podjeli istočne Europe sa fašističkim silama, nego su i velike količine sirovog materijala Sovjeti dali nacističkoj ratnoj mašineriji. Subhas Bose, indijski nacionalist koji je htio riješiti se britanskog kolonijalizma uz pomoć suradnje sa nacistima, je dobio slobodan prolaz za putovanje kroz SSSR da bi stigao do Trećeg Reicha.[1] M.N. Roy, indijski revolucionar i komunist, je zapisao sljedeće o paktu: Šablon:Citat4

Europski parlament proglasio je 23.8. 2009., povodom 70. obljetnice potpisivanja pakta, europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma.[2][3]

Izvori

  1. ↑ Purohit 1988, str. 722
  2. ↑ „The European Day of Remembrance for Victims of Totalitarian Regimes – Warsaw, 23 August 2011”. Institut za narodno sjećanje. 23.8. 2011. 
  3. ↑ „European Day of Remembrance for Victims of Stalinism and Nazism”. Europski parlament. 23.8. 2009. 
Literatura
  • Purohit, Vinayak (1988), Arts of Transitional India Twentieth Century, Popular Prakashan, ISBN 9780861321384 

Vidi također

Šablon:Link FA

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pakt_Ribbentrop-Molotov&oldid=8662215