Novi Zeland

Novi Zeland New Zealand  (engleski) Aotearoa  (maorski)
Zastava Grb
Državna himna: ""God Defend New Zealand" "God Save the Queen"1"
Položaj Novog Zelanda
Glavni grad		Wellington 41°17′0″S, 174°27′0″E
Najveći grad		Auckland2
Službeni jezici		engleski (98%)3 maorski (4,2%)3 novozelandski znakovni (0,6%)3
Etničke grupe		78% Evropljani/ostali4 14,6% Maori4 9.2% Azijati4 6.9% Pacifički narodi4
Demonim		Novozelanđani, Kiwi (kolokvijalno)
Vlada
-	Državni poglavar	Nj.V. Kraljica Elizabeta II
-	Generalni guverner	Sir Anand Satyanand
-	Premijer	John Key
-	Predsjednik Parlamenta	Dr. Lockwood Smith
-	Vrhovni sudac	Dame Sian Elias
Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva
-	Prvi Parlament	25. maj 1854.5
-	Dominion	26. septembar 1907.5
-	Ustavni zakon 1986	13. decembar 1986
Površina
-	Ukupno	268,680 km2 (75..)
Stanovništvo
-	Procjena za septembar 2008.	4,291.9006 (122. (2008).)
-	Popis iz 2006	4,027.9477
-	Gustoća	15/km2 (201..)
BDP (PPP)		procjena za 2008
-	Ukupno	$115.709 billion
-	Per capita	27.060 $
BDP (nominalni)		procjena za 2008
-	Ukupno	128.492 mrld. $
-	Per capita	30,049 $
Gini (1997)		36,2
HDI		▲ 0,947  • 20..
Valuta		Novozelandski dolar (NZD)
Vremenska zona		NZST8 (UTC+12)
-	Ljeti (DST)	NZDT (UTC+13)
		(septembar-april)
Web domena		.nz9

Novi Zeland - otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugozapadno od Australije. Sastoji se od dva veća otoka, Sjevernog i Južnog, te većeg broja manjih otoka. Na maorskom jeziku ime Novog Zelanda je Aotearoa, što u slobodnom prijevodu znači "zemlja dugog bijelog oblaka". Novi Zeland zastupa Kukove otoke i otočje Niue u pitanjima vanjskih poslova, i obavlja administraciju dominiona Tokelau.

Povijest

Povijest Novog Zelanda relativno je kratka: on je zadnje naseljeno kopno na Zemlji. Prvi ljudi koji su se doselili na Novi Zeland bili su s prostora istočne Polinezije u 13. stoljeću. Polinežani su zemlju otkrili na svojim istraživačkim plovidbama, a kasnije su u malim grupama počeli dolaziti na otoke. Danas poznati kao Maori, u početku su bili podijeljeni u brojna plemena, sve do dolaska Europljana kada su im dali ime Maori što znači „obični“.

Nizozemski istraživač Abel Tasman otkrio je Novi Zeland 1642. godine. Tek poslije 127 godina, točnije 1769., James Cook je, stigavši do Novog Zelanda na svom prvom putovanju, napravio mapu oba otoka i vratio se u Veliku Britaniju s izvješćima o stanovnicima i o bogatstvima Novog Zelanda. Prve europske baze na Novom Zelandu bili su ogranci kitolovnih kompanija. Od 1839. do 1841. godine Novi Zeland bio je dio australske kolonije Novi Južni Wales. 1840. godine Maori su ustupili suverenitet Novog Zelanda Britancima u zamjenu za zaštitu njihove zemlje od Francuske koja ih je željela kolonizirati. Povremene borbe između plemena Maora i doseljenika oko prava na zemlju i trgovinu trajale su gotovo 20 godina, sve do 1860. kada su britanske snage uspjele suzbiti sav otpor Maora kolonijalnoj administraciji. Zlato je otkriveno sredinom 19. stoljeća na Južnom otoku i privuklo velik broj europskih doseljenika.

Novi Zeland je prva parlamentarna demokracija koja je omogućila glasovanje ženama i to 1893. godine. Punu neovisnost dobio je Westminsterskim statutom koji je donesen 1931., a službeno prihvaćen 1947.

Gospodarstvo

BDP je u 2004. bio 23.200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

uglavnom su to ljudi koji su se doselili iz evrope dok 10% cine starosedeoci

Gradovi

Popis gradova na Novom Zelandu