Sovjet – razlika između verzija
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Sovjet''' ([[ruski]]: ''совет'', savjet |
'''Sovjet''' ([[ruski]]: ''совет'', savjet) izvorno je bio ''radnički savjet'' (radničko vijeće) u kasnim danima [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]]. |
||
Kasnije su '''Sovjeti''' bili predstavnički organi vlasti u [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetskoj Rusiji]] i nekim drugim državama od [[1917]] do [[1922]] godine, a od [[1922]]. do [[1991]]. u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. |
Kasnije su '''Sovjeti''' bili predstavnički organi vlasti u [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Sovjetskoj Rusiji]] i nekim drugim državama od [[1917]] do [[1922]] godine, a od [[1922]]. do [[1991]]. u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]. |
||
== Historija == |
== Historija == |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi [[Marksizam|Marksističko]] - [[Lenjinizam|Lenjinistički]] pokreti, kao [[Komunistička stranka Kine]] u [[Kina|Kineskoj Sovjetskoj Republici]] prije ''Velikog marša''. |
Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi [[Marksizam|Marksističko]] - [[Lenjinizam|Lenjinistički]] pokreti, kao [[Komunistička stranka Kine]] u [[Kina|Kineskoj Sovjetskoj Republici]] prije ''Velikog marša''. |
||
Po dolasku ''boljševika'' na vlast, ''sovjeti'' su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od ''sovjetskih predstavnika'' kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je |
Po dolasku ''boljševika'' na vlast, ''sovjeti'' su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od ''sovjetskih predstavnika'' kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je ''Vrhovni Sovjet'' ([[ruski]]: ''Верховный Совет'') koji je osnovan u novembru [[1922]]. |
||
Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su ''sovjeti'', sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: ''gorsovjet'' ([[ruski]]: ''городские совет'', gradski savjet), ''rajsovjet'' (''районные совет'' |
Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su ''sovjeti'', sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: ''gorsovjet'' ([[ruski]]: ''городские совет'', gradski savjet), ''rajsovjet'' (''районные совет'', savjet mjesne zajednice), ''selsovjet'' (''selskij sovjet'', seoski savjet). |
||
== Note == |
== Note == |
||
Verzija na datum 21 juni 2020 u 02:08
Sovjet (ruski: совет, savjet) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 do 1922 godine, a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.
Historija
Prema službenoj sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Ruske revolucije u maju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.[1] U svojim memoarima Volin (ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.
Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima (ruski: Вся власть советам) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.
Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) koji je osnovan u novembru 1922.
Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (ruski: городские совет, gradski savjet), rajsovjet (районные совет, savjet mjesne zajednice), selsovjet (selskij sovjet, seoski savjet).
Note
U pojedinim republikama Sovjetskog Saveza, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.
- Ukrajina: рада; Bjelorusija: савет; Uzbekistan: совет; Kazahstan: совет/кеңес; Azerbajdžan: совет; Litva: taryba; Moldova: совиет; Latvija: padome; Kirgizija: совет; Estonija: nõukogu.
Bilješke
- ↑ Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0
Bibliografija
- Edward Acton: Rethinking the Russian Revolution, 1990, Oxford University Press, ISBN 0-7131-6530-8
- Tony Cliff: Lenin: All Power to the Soviets, 1976, Pluto Press
- Voline: The Unknown Revolution, Black Rose Books
- Rex A. Wade The Russian Revolution, 1917, 2005, Cambridge University Press, ISBN 0-521-84155-0
- Научный коммунизм: Словарь (1983) / Советы
- Алексей Гусев: ЛЕВ ТРОЦКИЙ О СОВЕТСКОЙ БЮРОКРАТИИ