Sovjet – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1: Red 1:
'''Sovjet''' ( [[ruski]]: ''совет'', savjet ) izvorno je bio ''radnički savjet'' (radničko vijeće) u kasnim danima [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]].
'''Sovjet''' ( [[ruski]]: ''совет'', savjet ) izvorno je bio ''radnički savjet'' (radničko vijeće) u kasnim danima [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]].
Kasnije su '''Sovjeti''' bili predstavnički organi vlasti u ''Sovjetskoj Rusiji'' i nekim drugim državama od [[1917]] - [[1922]] g., a od [[1922]]. do [[1991]]. u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]].
Kasnije su '''Sovjeti''' bili predstavnički organi vlasti u [Sovjetskoj Rusiji'' i nekim drugim državama od [[1917]] - [[1922]] g., a od [[1922]]. do [[1991]]. u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].
== Historija ==
== Historija ==
Prema službenoj [[SSSR|Sovjetskoj]] historiografiji, prvi ''Sovjet'' je osnovan za vrijeme [[Prva Ruska Revolucija|Prve Ruske Revolucije]] u maju, [[1905]]. u ''Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti'' za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.<ref>Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0</ref>
Prema službenoj sovjetskoj historiografiji, prvi ''Sovjet'' je osnovan za vrijeme [[Prva Ruska Revolucija|Prve Ruske Revolucije]] u maju, [[1905]]. u ''Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti'' za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.<ref>Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0</ref>
U svojim memoarima ''Volin'' ( ruski [[anarhizam|anarhist]] i revolucionar ''Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum'') tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju ''Sovjeta'' u [[Sankt Peterburg]]u u januaru, [[1905]]. ''Sovjeti'' su kasnije preoblikovani od strane [[Boljševici|boljševika]], kao osnovne organizacione jedinice društva i države.
U svojim memoarima ''Volin'' ( ruski [[anarhizam|anarhist]] i revolucionar ''Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum'') tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju ''Sovjeta'' u [[Sankt Peterburg]]u u januaru, [[1905]]. ''Sovjeti'' su kasnije preoblikovani od strane [[Boljševici|boljševika]], kao osnovne organizacione jedinice društva i države.


Izvorno ''Sovjeti'' su bili široka fronta direktne [[demokracija|demokracije]]. Ruski [[marksizam|marksisti]] učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti [[Aleksandar Kerenski|Karenskog]], tako da je između [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] ''[[Sankt Peterburg|Petrogradski]] Sovjet'' bio najmoćnija politička snaga u zemlji.
Izvorno ''Sovjeti'' su bili široka fronta direktne [[demokracija|demokracije]]. Ruski [[marksizam|marksisti]] učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti [[Aleksandar Kerenski|Karenskog]], tako da je između [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] i [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] ''[[Sankt Peterburg|Petrogradski]] Sovjet'' bio najmoćnija politička snaga u zemlji.
Poklič - '''Sva vlast sovjetima''' ( [[ruski]]: ''Вся власть советам'' ) bio je borbeni poziv protiv [[Rusija|Ruske]] privremene vlade koju je vodio [[Aleksandar Kerenski]].
Poklič - '''Sva vlast sovjetima''' ( [[ruski]]: ''Вся власть советам'' ) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio [[Aleksandar Kerenski]].


Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi [[Marksizam|Marksističko]] - [[Lenjinizam|Lenjinistički]] pokreti, kao [[Komunistička stranka Kine]] u [[Kina|Kineskoj Sovjetskoj Republici]] prije ''Velikog marša''.
Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi [[Marksizam|Marksističko]] - [[Lenjinizam|Lenjinistički]] pokreti, kao [[Komunistička stranka Kine]] u [[Kina|Kineskoj Sovjetskoj Republici]] prije ''Velikog marša''.
Red 15: Red 15:
== Note ==
== Note ==


U pojedinim republikama [[SSSR]] - a, ''sovjet'' je nosio drugačije (nacionalno) ime.
U pojedinim [[sovjetske socijalističke republike|republikama Sovjetskog Saveza]], ''sovjet'' je nosio drugačije (nacionalno) ime.
* [[Ukrajina]]: ''рада'' (rada); [[Bjelorusija]]: ''савет''; [[Uzbekistan]]: ''совет''; [[Kazahstan]]: ''совет/кеңес''; [[Azerbajdžan]]: ''совет''; [[Litva]]: ''taryba''; [[Moldova]]: ''совиет''; [[Latvija]]: ''padome''; [[Kirgizija]]: ''совет''; [[Estonija]]: ''nõukogu''
* [[Ukrajina]]: ''рада''; [[Bjelorusija]]: ''савет''; [[Uzbekistan]]: совет; [[Kazahstan]]: ''совет/кеңес''; [[Azerbajdžan]]: совет; [[Litva]]: ''taryba''; [[Moldova]]: ''совиет''; [[Latvija]]: ''padome''; [[Kirgizija]]: ''совет''; [[Estonija]]: ''nõukogu''.


== Bilješke ==
== Bilješke ==

Verzija na datum 21 juni 2020 u 01:59

Sovjet ( ruski: совет, savjet ) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u [Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 - 1922 g., a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.

Historija

Prema službenoj sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Prve Ruske Revolucije u maju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.[1] U svojim memoarima Volin ( ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.

Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima ( ruski: Вся власть советам ) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.

Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) koji je osnovan u novembru 1922.

Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (gorodskie sovjet, gradski savjet), rajsovjet (rajonije sovjet: savjet mjesne zajednice), selsovjet(selskij sovjet, seoski savjet).

Note

U pojedinim republikama Sovjetskog Saveza, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.

Bilješke

  1. ↑ Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0

Bibliografija

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Sovjet&oldid=41002785