Razlike između izmjena na stranici "Sljeme (poduzeće)"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Obrisano 15 bajtova ,  prije 4 godine
m/м
replace archive.today -> archive.is (domain archive.today blocked by onlinenic)
m/м (replace archive.today -> archive.is (domain archive.today blocked by onlinenic))
 
== Povijest ==
Tvornica mesnih prerađevina tj. PIK Sljeme je osnovano odlukom Vlade [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]] [[1946]] godine. PIK Sljeme je nastavilo proizvodnu tradiciju mesoprerađivačke tvornice "Katarina Rabus i sin" koja je osnovana [[1879]] godine u Zagrebu, te [[1921]] preseljena u Sesvete. PIK Sljemenu je [[1958]] godine bila pripojena Gradska klaonica u [[Zagreb]]u. [[1965]] godine PIK Sljeme je osnovalo tvornicu stočne hrane, te [[1966]] svinjogojsku farmu. Osnovna djelatnost PIK Sljeme je bilo stočarstvo, poljoprivredna proizvodnja, uzgoj peradi za meso i jaja, klanje stoke i pakiranje mesa, proizvodnja stočne hrane, mesa i mesnih prerađevina. PIK Sljeme [[radna organizacija]] (RO) se sastojala od pet [[Osnovna organizacija udruženog rada|osnovnih organizacija udruženog rada]] (OOUR), i to: Svinjogojske farme OOUR, Mesne industrije OOUR, Tvornice stočne hrane OOUR, Crpilišta Sljeme OOUR i Elektronskog računskog centar OOUR. [[1988]] godine je zbog teškoća u poslovanju otvoren stečajni postupak nad četiri OOUR-a u sastavu PIK Sljeme RO. Koncem [[1991]] PIK Sljeme je imalo 624 zaposlenika. Odluku o pretvorbi PIK Sljeme iz društvenog poduzeća u [[dioničko društvo]] (d.d.) donio je radnički savjet [[11. 6.]] [[1992]] godine. Temeljni kapital Sljemena je bio utvrđen na iznos od 60 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]] (DM). PIK Sljeme je bilo privatizirano [[1994]] godine tako što je samo poduzeće kreditiralo 610 ortaka, odnosno PIK Sljeme je plaćalo obveze ortaka za kupnju dionica. [[2001]] Sljeme je preuzelo poduzeće Finagra iz Zagreba za svega 787 tisuća [[Hrvatska kuna|kuna]] (HRK) (201 tisuća DEM), tj. [[Hrvatski fond za privatizaciju]] prodao je dionice po cijeni od 3,90 HRK za dionicu, a što je samo 1 posto nominalne vrijednosti dionice. Dionice su sveukupno nominalno vrijedile 20 milijuna DEM. U Fondu su tako nisku cijenu opravdavali insolventnošću poduzeća, tvrdilu su da je Sljeme tada bilo neprekidno blokirano šest mjeseci. Državni ured za reviziju Hrvatske je pak zaključio da je Sljeme bilo insolventno samo osam dana, te da nije bilo uvjeta za donošenje odluke o prodaji dionica po stečajnim uvjetima. Predsjednik Fonda za privatizaciju u to vrijeme je bio [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]-ov [[Hrvoje Vojković]], a predsjednik Upravnog odbora [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]-ov [[Slavko Linić]]. [[2006]] godine nad Sljemenom je bio pokrenut stečaj. Sljeme je likvidirano 2006 godine iako je bilo među najpoznatijim mesnim industrijama u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] i jedan od najvećih izvoznika na [[Sjedinjene Američke Države|američko]] tržište. [[2014]] godine bivši radnici Sljemena su [[Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta|Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta]] (USKOK) predali dokumentaciju i dali izjave kojima terete zagrebačkog gradonačelnika [[Milan Bandić|Milana Bandića]] i Finagru za propast mesne industrije Sljeme. Optužili su Bandića da je isplatio 35 milijuna HRK iz gradskog proračuna za plaće i otpremnine radnika, kako bi zaustavio već pokrenuti stečaj Sljemena. Time je bio otvoren put nestanku vrijednih strojeva, ogromnih zaliha mesa, a potom i rasprodaji nekretnina Sljemena procijenjenih na 186 milijuna HRK, a koje je Bandić potpisanim ugovor prebacio na [[Zagrebački holding]]. Bivši radnici Sljemena vjeruju da bi (USKOK) treba istražiti gdje je završio novac i u kojoj mjeri je najveći dioničar Sljemena, Finagra, suodgovoran za njegovo uništenje. Logotip tj. marku (brend) Sljeme je kupio [[Agrokor]] za 1 milijun [[Euro|eura]] (EUR).<ref>{{Citiranje www|naslov=Linić i Vojković pod istragom USKOK-a zbog Sljemena|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/linic-i-vojkovic-pod-istragom-uskoka-zbog-sljemena/264171.aspx|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Index.hr (Večernji list)|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=7. 5. 2005|preuzeto=31. 10. 2014|arhivurl=httpshttp://archive.today/c7Y4jisc7Y4j|arhivdatum=31. 10. 2014|citat=}}</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Ovi ugovori dokazuju da je Bandić dug privatne tvrtke isplatio iz proračuna|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/sljeme-je-ipak-zavrsilo-u-stecaju-no-nakon-rasprodaje-imovine-969827|autor=Jana Peršić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Večernji list|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=28. 10. 2014|preuzeto=31. 10. 2014|arhivurl=httpshttp://archive.today/np7nCisnp7nC|arhivdatum=31. 10. 2014|citat=}}</ref><ref>{{Citiranje www|naslov=Radnici 'Sljemena': Bandić je pomogao uništiti našu tvrtku|url=http://www.24sata.hr/news/radnici-sljemena-zbog-milana-bandica-pred-uskok-om-390719?ticker=10|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=24 sata|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=27. 10. 2014|preuzeto=31. 10. 2014|arhivurl=httpshttp://archive.today/l4Jizisl4Jiz|arhivdatum=31. 10. 2014|citat=}}</ref><ref>Republika Hrvatska Državni ured za reviziju; Zvjezdana Kvestić, Neda Naglić Drganc, Marin Stegić; ''Izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije PIK Sljeme - Sesvete''; stranica 1 - 39; veljača 2003.</ref>
 
== Reference ==

Navigacijski meni