Blagovijest – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
Blagovijest se u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]] slavi [[25. 3.|25. ožujka]], 9 mjeseci prije [[Božić]]a, a u [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama koje koriste [[julijanski kalendar]] [[7. 4.|7. travnja]]. Riječ je [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog]] porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema [[Biblija|Bibliji]], arkanđeo Gabrijel navijestio je [[Marija (majka Isusova)|Mariji]], da će začeti [[Isus|Sina Božjega]] po [[Sveti Duh|Duhu Svetome]]. Dogodilo se to u [[Nazaret]]u, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s [[Sveti Josip|Josipom]], ali još nisu zajedno živjeli. Arhanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak [[molitva|molitve]] „Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila [[Bog|Božji]] naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao. |
Blagovijest se u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]] slavi [[25. 3.|25. ožujka]], 9 mjeseci prije [[Božić]]a, a u [[pravoslavlje|pravoslavnim]] crkvama koje koriste [[julijanski kalendar]] [[7. 4.|7. travnja]]. Riječ je [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog]] porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema [[Biblija|Bibliji]], arkanđeo Gabrijel navijestio je [[Marija (majka Isusova)|Mariji]], da će začeti [[Isus|Sina Božjega]] po [[Sveti Duh|Duhu Svetome]]. Dogodilo se to u [[Nazaret]]u, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s [[Sveti Josip|Josipom]], ali još nisu zajedno živjeli. Arhanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak [[molitva|molitve]] „Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila [[Bog|Božji]] naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao. |
||
Svoju simboliku Blagovijest ima i kod [[musliman]]a [[Bošnjak]]a u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. Ovoga dana je, prema njihovom tumačenju, Gavrilo (Gabrijel) posjetio Djevicu Mejrem i obavijestio je o da će roditi sina koji će se zvati Isa. |
|||
| ⚫ | |||
Blagovijest ima svoj značaj i u narodnom kalendaru po kojem obilježava početak proljeća i buđenje zemlje, a da toga dana iz zemlje izlaze [[zmija|zmije]], [[žabe]], [[miš]]evi i [[insekt]]i. Tada se bude i [[pčela|pčele]] i [[medvjed]]i iz zimskog sna. Naši stari su vjerovali da zima traje do Balagovijesti, pa su u čast dolaska proljeća obavljali mnogobrojne obrede. Po visovima iznad naselja su se nekada palile vatre, a nakon toga (za tamnih noći) tragalo za mogućim svjetlucanjem na lokalnim uzvisinama. Ako se uoči, tumačeno je da se tu nalazi zakopano blago (blagovijest) pa su ga lakovjerni, narednih dana, pokušavali iskopati. |
|||
| ⚫ | |||
Blagovijest se slavi u [[korizma|korizmi]], čime se naglašava radost zbog [[začeće|začeća]] djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka. |
Blagovijest se slavi u [[korizma|korizmi]], čime se naglašava radost zbog [[začeće|začeća]] djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka. |
||
Verzija na datum 8 decembar 2015 u 20:16
 Ovo je glavno značenje pojma Blagovijest. Za druga značenja, v. Blagovijest (razvrstavanje). |
.jpg)
Blagovijest, Blagoveštenje ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) je kršćanski praznik u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Blagovijest se u Katoličkoj crkvi slavi 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića, a u pravoslavnim crkvama koje koriste julijanski kalendar 7. travnja. Riječ je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Prema Bibliji, arkanđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da će začeti Sina Božjega po Duhu Svetome. Dogodilo se to u Nazaretu, u vrijeme kada je Marija bila zaručena s Josipom, ali još nisu zajedno živjeli. Arhanđeo joj se na početku obratio riječima: „Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom”, što je postalo početak molitve „Zdravo Marijo”. Marija je prihvatila Božji naum riječima: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” Arkanđeo je tada otišao.
Svoju simboliku Blagovijest ima i kod muslimana Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Ovoga dana je, prema njihovom tumačenju, Gavrilo (Gabrijel) posjetio Djevicu Mejrem i obavijestio je o da će roditi sina koji će se zvati Isa.
Blagovijest ima svoj značaj i u narodnom kalendaru po kojem obilježava početak proljeća i buđenje zemlje, a da toga dana iz zemlje izlaze zmije, žabe, miševi i insekti. Tada se bude i pčele i medvjedi iz zimskog sna. Naši stari su vjerovali da zima traje do Balagovijesti, pa su u čast dolaska proljeća obavljali mnogobrojne obrede. Po visovima iznad naselja su se nekada palile vatre, a nakon toga (za tamnih noći) tragalo za mogućim svjetlucanjem na lokalnim uzvisinama. Ako se uoči, tumačeno je da se tu nalazi zakopano blago (blagovijest) pa su ga lakovjerni, narednih dana, pokušavali iskopati.
Ovo Kristovo / Isino utjelovljenje događaj je spasenja. Sin Božji utjelovio se da postane Spasitelj, da izvrši djelo spasenja.
Blagovijest se slavi u korizmi, čime se naglašava radost zbog začeća djeteta, ali i žalost zbog muke koja ga čeka.
Sveti Oci iz starih vremena ostavili su nam nekoliko predanja vezanih za ovaj razgovor kojim je otpočela istorija spasenja ljudskog roda i obnovljenja tvari. Između ostalog, oni vele da se Božji arhanđeo Gavrilo pojavio pred Prečistom Djevom baš u trenutku kada je čitala poznato mesto iz Knjige proroka Isaije: Gle, devojka će začeti i rodiće sina (Is. 7, 14). Po istim tumačenjima. Gospod Isus Hristos je vaskrsao trideset i nešto godina kasnije, u isti datum u koji se vodio opisani razgovor Božjeg izaslanika i buduće Bogorodice. Zato se 25. mart/7. april smatra za autentični datum Vaskrsa, a retki slučajevi kada se Vaskrs poklopi sa ovim nepokretnim praznikom. zovu se "Kiriopasha".
