Prijeđi na sadržaj

Korizma

Izvor: Wikipedija
Dio serije članaka na temu

Hrišćanstvo

Christian cross
Kršćanstvo

Isus Hristos
Rođenje · Krštenje · Učenje
Smrt · Uskrsnuće

Osnove
Apostoli · Evanđelje · Crkva

Historija
Rano kršćanstvo · Oci · Sabori
Ikonoklazam · Šizma · Križari
Reformacija · Ekumenizam

Tradicije

Teologija
Stvaranje · Pad · Grijeh · Sud
Spasenje · Carstvo · Hristologija
Trojstvo (Otac, Sin, Sveti duh)

Biblija
Stari zavjet · Novi zavjet
Knjige · Kanon · Apokrifi

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Korizma, Veliki ili Časni post dio je liturgijske godine u kojem se kršćani (osobito pravoslavci i katolici) pokornički pripremaju za Uskrs.

Korizma kod katolika počinje Čistom srijedom ili Pepelnicom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje.

Kod pravoslavaca Časni post počinje Čistim ponedjeljkom a završava Cvjetnom nedjeljom, dalje se nastavlja Velika ili Strasna sedmica, od Velikog ponedjeljka do Velike subote. Dakle post, prije nego što dođe Uskrs, traje 42+6=48 dana.

Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima. Odrasli pripadnici za krštenje, katekumeni imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći. U korizmi, kršćani pristupaju sakramentu ispovijedi, da pomireni s Bogom i ljudima radosnije mogu slaviti Uskrs.

Post, koji prethodi Uskrsu, ima 7 sedmica i svaka ima svoje ime. Prva se sedmica posta zove Čista, druga je Pačista ( = paka čista, što znači opet čista), treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna, Glušnica), šesta je Cvjetna odnosno Cvjetnica, a sedma je Velika ili Strasna, to jest Nedjelja muke Gospodnje. Svaki se dan unutar svake od ovih sedmica zove prema nazivu sedmice u kojoj se nalazi. Dakle, na kraju Čiste sedmice imamo Čistu nedjelju, na kraju Cvjetne sedmice Cvjetnu nedjelju, itd. Na kraju Velike sedmice jest Veligdan odnosno Uskrs.

Eksterni linkovi

[uredi | uredi kod]