Crkveni oci

Izvor: Wikipedia
Sveti Ivan Zlatousti, jedan od crkvenih otaca.
Dio serije članaka na temu

Hrišćanstvo

Christian cross
Kršćanstvo

Isus Krist
Rođenje · Krštenje · Učenje
Smrt · Uskrsnuće

Osnove
Apostoli · Evanđelje · Crkva

Historija
Rano kršćanstvo · Oci · Sabori
Ikonoklazam · Šizma · Križari
Reformacija · Ekumenizam

Tradicije

Teologija
Stvaranje · Pad · Grijeh · Sud
Spasenje · Carstvo · Hristologija
Trojstvo (Otac, Sin, Sveti duh)

Biblija
Stari zavjet · Novi zavjet
Knjige · Kanon · Apokrifi

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Crkveni oci su ugledni kršćanski pisci i teolozi iz prvih stoljeća kršćanstva. Crkva je do 4. stoljeća ovaj pojam primjenjivala isključivo na biskupe, koji su bili oci pojedine mjesne Crkve, a time i oci svakog vjernika rođena na duhovni život u Crkvi. Od 5. stoljeća ovaj pojam se pridaje i svećenicima (npr. sv. Jeronim) i đakonima (npr. sv. Efrem). Poznati su i pod nazivom crkveni naučitelji.

Za naslov crkvenog oca potrebni su određeni uvjeti: svetost života, pravovjerni nauk, drevnost (starina) i Crkveno odobrenje. Oblikovali su teologiju na temeljima Svetoga pisma. Odlikovali su se uzornim životom i svetošću. Neki od njih se slave kao sveci. Život i književnu djelatnost starih crkvenih otaca proučava patrologija.

Apostolski oci[uredi - уреди]

Apostolski oci su najraniji crkveni oci, koji su živjeli unutar dvije generacije nakon Isusovih apostola. Među njih se ubrajaju papa Klement I., sv. Ignacije Antiohijski i sv. Polikarp iz Smirne]]. Među spise apostolskih otaca uvrštavaju se spisi Herma Pastir i Didakhe, ali nije im poznat autor.

Grčki crkveni oci[uredi - уреди]

Grčki crkveni oci su kršćanski oci, koji su pisali na grčkome jeziku. Četiri velika grčka crkvena oca su: sv. Bazilije Veliki, sv. Grgur Nazijanski, sv. Ivan Zlatousti i sv. Atanazije Aleksandrijski. Među ostalima su: sv. Irenej Lionski, sv. Klement Aleksandrijski, Ćiril Aleksandrijski i dr.

Latinski crkveni oci[uredi - уреди]

Latinski crkveni oci su kršćanski oci, koji su pisali na latinskom jeziku. Četiri velika latinska crkvena oca su: sv. Ambrozije, sv. Augustin, sv. Jeronim i sv. Grgur Veliki. Ostali su Tertulijan i sv. Ciprijan.

Apologetski oci[uredi - уреди]

Apologetski oci ili apolegeti branili su kršćanske vjerske doktrine. Odgovarali su na kritike filozofa. Među najvažnijima su: sv. Justin Mučenik, sv. Atenagora i Tacijan Sirski.

Pustinjski crkveni oci[uredi - уреди]

Živjeli su u prvim samostanima u egipatskoj pustinji. Premda nisu puno pisali, njihov utjecaj je velik. Među najvažnijima su: sv. Antun Pustinjak, sv. Pahomije i sv. Efrem.