Camille Pissarro – razlika između verzija
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m razne ispravke; kozmetičke promjene |
||
Red 5: | Red 5: | ||
|širina_slike = 200px |
|širina_slike = 200px |
||
|opis = [[Autoportret]] iz [[1873|1873.]] |
|opis = [[Autoportret]] iz [[1873|1873.]] |
||
|datum_rođenja = [[10. 7.|10. srpnja]] [[1830|1830.]]<br>[[Charlotte Amalie]], [[Američki Djevičanski otoci|Danski Djevičanski otoci]] <small>(danas [[Sjedinjene Američke Države|Američki]])</small> |
|datum_rođenja = [[10. 7.|10. srpnja]] [[1830|1830.]]<br />[[Charlotte Amalie]], [[Američki Djevičanski otoci|Danski Djevičanski otoci]] <small>(danas [[Sjedinjene Američke Države|Američki]])</small> |
||
|datum_smrti = [[13. 11.|13. studenog]] [[1903|1903.]]<br>[[Pariz]], [[Francuska]] |
|datum_smrti = [[13. 11.|13. studenog]] [[1903|1903.]]<br />[[Pariz]], [[Francuska]] |
||
|polje = [[slikarstvo]] - [[crtež]] |
|polje = [[slikarstvo]] - [[crtež]] |
||
|praksa = [[Pariz]], [[Bruxelles]] |
|praksa = [[Pariz]], [[Bruxelles]] |
||
|uticaj_na = [[Georges Seurat]] |
|uticaj_na = [[Georges Seurat]] |
||
|uticaj_od= [[Gustave Courbet]], [[Jean-Baptiste-Camille Corot|Camille Corot]] i [[Claude Monet]] |
|uticaj_od= [[Gustave Courbet]], [[Jean-Baptiste-Camille Corot|Camille Corot]] i [[Claude Monet]] |
||
|djela = ''[[Montmartre]] bulevar''<br>''Côte des Bœufs''<br>'' Berba žita kod Éragnya'' |
|djela = ''[[Montmartre]] bulevar''<br />''Côte des Bœufs''<br />'' Berba žita kod Éragnya'' |
||
}} |
}} |
||
Red 17: | Red 17: | ||
== Život i delo == |
== Život i delo == |
||
===Detinjstvo=== |
=== Detinjstvo === |
||
Kamij Pisaro rodio se [[1830|1830.]] godine na ostrvu u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Njegova porodica je imala jednu galanterijsku prodavnicu i živela je na gornjem spratu u prostranom apartmanu sa pogledom na glavnu ulicu. U malom pristanišnom gradu [[Charlotte Amalie|Šarlote Amelije]] bilo je jako uzbudljivo i tu su dolazili brodovi koji su donosili robu. Grad je imao status „slobodnog pristaništa“ i u njega su ulazili brodovi koji su saobraćali i prevozili robu izmađu [[Amerike]], [[Evropa|Evrope]] i [[Afrika|Afrike]]. Sa svojom porodicom Kamij je govorio francuski dok je sa domorodim crnačkim stanovništvom govorio španski ili engleski. |
Kamij Pisaro rodio se [[1830|1830.]] godine na ostrvu u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Njegova porodica je imala jednu galanterijsku prodavnicu i živela je na gornjem spratu u prostranom apartmanu sa pogledom na glavnu ulicu. U malom pristanišnom gradu [[Charlotte Amalie|Šarlote Amelije]] bilo je jako uzbudljivo i tu su dolazili brodovi koji su donosili robu. Grad je imao status „slobodnog pristaništa“ i u njega su ulazili brodovi koji su saobraćali i prevozili robu izmađu [[Amerike]], [[Evropa|Evrope]] i [[Afrika|Afrike]]. Sa svojom porodicom Kamij je govorio francuski dok je sa domorodim crnačkim stanovništvom govorio španski ili engleski. |
||
===Škola u pariskom internatu i početak umetnosti=== |
=== Škola u pariskom internatu i početak umetnosti === |
||
Sa dvanaest godina roditelji su ga poslali u internatsku školu u [[Pariz]]. Direktor škole je zapazio talenat mladog Kamija i savetovao mu je da u tropskim krajevima gde je živeo slika palme i Kamij kada je otišao kući poslušao je njegov savet. Tako on kada se [[1874|1874.]] godine vratio kući na ostrvo sve svoje slobodno vreme koristi za slikanje ne sam palmi već i drugog egzotičnog bilja kao i događaja iz života oko njega. Svugde sa sobom nosi svoj blok za skiciranje i u ovim crtežima nalazimo njegovu narav iskrenog i jednostavnog posmatrača. U pristaništu slika brodove koji dolaze i život oko njih. Kako nije našao na razumevanje kod svojih roditelja za svoj interes on odlučuje da pobegne od kuće. |
Sa dvanaest godina roditelji su ga poslali u internatsku školu u [[Pariz]]. Direktor škole je zapazio talenat mladog Kamija i savetovao mu je da u tropskim krajevima gde je živeo slika palme i Kamij kada je otišao kući poslušao je njegov savet. Tako on kada se [[1874|1874.]] godine vratio kući na ostrvo sve svoje slobodno vreme koristi za slikanje ne sam palmi već i drugog egzotičnog bilja kao i događaja iz života oko njega. Svugde sa sobom nosi svoj blok za skiciranje i u ovim crtežima nalazimo njegovu narav iskrenog i jednostavnog posmatrača. U pristaništu slika brodove koji dolaze i život oko njih. Kako nije našao na razumevanje kod svojih roditelja za svoj interes on odlučuje da pobegne od kuće. |
||
===Beg od kuće i put za Veneciju=== |
=== Beg od kuće i put za Veneciju === |
||
Kamij je sa svoje 23 godine osetio prvi put slast slobode koju je neočekivano stekao. On pravi celo vreme skice, slika [[akvarel]]om, pravi [[crtež]]e u [[olovka|olovci]] i [[tuš]]u i svoja dela podpisuje na španskom jeziku sa Pizzarro. |
Kamij je sa svoje 23 godine osetio prvi put slast slobode koju je neočekivano stekao. On pravi celo vreme skice, slika [[akvarel]]om, pravi [[crtež]]e u [[olovka|olovci]] i [[tuš]]u i svoja dela podpisuje na španskom jeziku sa Pizzarro. |
||
Red 30: | Red 30: | ||
[[1852|1852.]] godine su se njegovi roditelji pomirili sa njegovim ambicijama, on se vraća kući da bi otputovao na studije umetnosti u [[Pariz]]. |
[[1852|1852.]] godine su se njegovi roditelji pomirili sa njegovim ambicijama, on se vraća kući da bi otputovao na studije umetnosti u [[Pariz]]. |
||
===Studije u Parizu=== |
=== Studije u Parizu === |
||
Na predavanjima akademskih učitelja Pisaro nije nalazio inspiraciju i interesovao se za umetničke pravce koji nisu bili primani od strabe široke javnosti. U njihovim delima je počeo da nalazi sličnosti sa svojim ubeđenjima i načinom posmatranja. On je svaku stranu predložka verno beležio i interesovao se za [[svetlo]] i svetlosne uslove i shvatao ga je kao neodeljiv deo predmeta koji osvetljava. |
Na predavanjima akademskih učitelja Pisaro nije nalazio inspiraciju i interesovao se za umetničke pravce koji nisu bili primani od strabe široke javnosti. U njihovim delima je počeo da nalazi sličnosti sa svojim ubeđenjima i načinom posmatranja. On je svaku stranu predložka verno beležio i interesovao se za [[svetlo]] i svetlosne uslove i shvatao ga je kao neodeljiv deo predmeta koji osvetljava. |
||
===Tvrda kritika=== |
=== Tvrda kritika === |
||
Većina stručnjaka nije razumevala značaj ovog doba i promena koja su ova dela delila i razdvajala od klasike- zastupnici ov „stare škole“ slikarstva i slikarskih tehnika su novi način slikanja smatrali greškama od strane slikara. |
Većina stručnjaka nije razumevala značaj ovog doba i promena koja su ova dela delila i razdvajala od klasike- zastupnici ov „stare škole“ slikarstva i slikarskih tehnika su novi način slikanja smatrali greškama od strane slikara. |
||
Red 40: | Red 40: | ||
Nalaženje vlastitog [[stil]]a je za mladog slikara bilo jako složeno. Nagla promena je nastala kada je susreo [[Claude Monet|Kloda Monea]] i [[Paul Cézanne|Pola Sezana]] i zahvaljujući njima nalazi mnoga poznanstva koja su u njegovo delo uneli nove podsticaje i novi izgled. |
Nalaženje vlastitog [[stil]]a je za mladog slikara bilo jako složeno. Nagla promena je nastala kada je susreo [[Claude Monet|Kloda Monea]] i [[Paul Cézanne|Pola Sezana]] i zahvaljujući njima nalazi mnoga poznanstva koja su u njegovo delo uneli nove podsticaje i novi izgled. |
||
===Pisarov najveći obožavatelj=== |
=== Pisarov najveći obožavatelj === |
||
Nekoliko godina pošto je Kamij došao u [[Pariz]], njegovi roditelji su ostavili radnju na upravljanje upravniku i nastanili se u Parizu. Oni su iznajmili služavku po imenu [[Julija Velaj]], koja je postala najveći obožavalac Kamijevih dela i njegova celoživotna saputnica i imali su šestoro dece. |
Nekoliko godina pošto je Kamij došao u [[Pariz]], njegovi roditelji su ostavili radnju na upravljanje upravniku i nastanili se u Parizu. Oni su iznajmili služavku po imenu [[Julija Velaj]], koja je postala najveći obožavalac Kamijevih dela i njegova celoživotna saputnica i imali su šestoro dece. |
||
===Težnja za nezevisnošću=== |
=== Težnja za nezevisnošću === |
||
Oneraspoloženi sa oštrom kritikom oficijalnih izložbi [[1874|1874.]] godine Pisaro i Mone organizovali su nezavisne izložbe na kojima su kasnije učestvovali mnogi avangardni umetnici [[Pierre-Auguste Renoir|Renoar]], [[Alfred Sisley|Sisle]], [[Edgar Degas|Dega]], [[Paul Cézanne|Sezan]] i drugi. Prve izložbe su se susreli sa oštrim kritikama i prvi put je uveden pojam [[impresionizam|„impresionizma“]] kao uvredljivi naziv za sliku a zatim i pravac čiji pripadnici su se teško doživeli priznanja za njihovog života. Pisaro se obreo u središtu impresionističkog pokreta. Na sedmoj izložbi impresionista, [[1882|1882.]] godine, Pisaro je izložio niz slika sa temom seljaka, koje su izazvale oduševljenje kod kritičara i pisca J. K. Uismansa. I Dega je bio zadivljen Pisaroovim seljacima. |
Oneraspoloženi sa oštrom kritikom oficijalnih izložbi [[1874|1874.]] godine Pisaro i Mone organizovali su nezavisne izložbe na kojima su kasnije učestvovali mnogi avangardni umetnici [[Pierre-Auguste Renoir|Renoar]], [[Alfred Sisley|Sisle]], [[Edgar Degas|Dega]], [[Paul Cézanne|Sezan]] i drugi. Prve izložbe su se susreli sa oštrim kritikama i prvi put je uveden pojam [[impresionizam|„impresionizma“]] kao uvredljivi naziv za sliku a zatim i pravac čiji pripadnici su se teško doživeli priznanja za njihovog života. Pisaro se obreo u središtu impresionističkog pokreta. Na sedmoj izložbi impresionista, [[1882|1882.]] godine, Pisaro je izložio niz slika sa temom seljaka, koje su izazvale oduševljenje kod kritičara i pisca J. K. Uismansa. I Dega je bio zadivljen Pisaroovim seljacima. |
||
===Eksperimenti=== |
=== Eksperimenti === |
||
Kamij Pisaro je eksperimantisao sa teorijom svetla i studirao je uticaj svetla, klime i godišnjih doba, donosio nove tehnike u umetnosti. Svoja saznanja je spojio u novi stil koji je ostao kao samostalan stil u impresionizmu. Bio je jako priznat i kao učitelj i postao je središte grupe slikara [[Pierre-Auguste Renoir|Renoara]], [[Claude Monet|Monea]], [[Edgar Degas|Degaa]], kao i [[Paul Cézanne|Sezana]] koji su ga respektovali i cenili njegovo slikarstvo i obraćali mu se kada bi tražili izvor za inspiraciju. |
Kamij Pisaro je eksperimantisao sa teorijom svetla i studirao je uticaj svetla, klime i godišnjih doba, donosio nove tehnike u umetnosti. Svoja saznanja je spojio u novi stil koji je ostao kao samostalan stil u impresionizmu. Bio je jako priznat i kao učitelj i postao je središte grupe slikara [[Pierre-Auguste Renoir|Renoara]], [[Claude Monet|Monea]], [[Edgar Degas|Degaa]], kao i [[Paul Cézanne|Sezana]] koji su ga respektovali i cenili njegovo slikarstvo i obraćali mu se kada bi tražili izvor za inspiraciju. |
||
===Slava na kraju života=== |
=== Slava na kraju života === |
||
U 74. godini konačno je doživeo uvažavanja koje ga je celoga života izbegavalo i njegove slike se prodaju na aukcijama po većim cenama, a nova generacija ga voli i prihvata. On nikada nije izgubio sposobnost da zadrži oduševljenje i ljubav prema prirodi, kao i sposobnost da zahvati život na platnu sa jasnoćom i nezaboravnom ljubkošću. |
U 74. godini konačno je doživeo uvažavanja koje ga je celoga života izbegavalo i njegove slike se prodaju na aukcijama po većim cenama, a nova generacija ga voli i prihvata. On nikada nije izgubio sposobnost da zadrži oduševljenje i ljubav prema prirodi, kao i sposobnost da zahvati život na platnu sa jasnoćom i nezaboravnom ljubkošću. |
||
Red 74: | Red 74: | ||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
#Istorija umetnosti HW Janson, [[Beograd]] [[1982|1982.]] |
# Istorija umetnosti HW Janson, [[Beograd]] [[1982|1982.]] |
||
#Dejiny umenia, Michael V, Altpatov, [[Martin]] [[1976|1976.]] |
# Dejiny umenia, Michael V, Altpatov, [[Martin]] [[1976|1976.]] |
||
#Umění, Hendrik Willem van Lon, [[Prag|Praha]] [[1939|1939.]] |
# Umění, Hendrik Willem van Lon, [[Prag|Praha]] [[1939|1939.]] |
||
#Tvorivosť, tvar a farba M.C. Prette a A. Capaldo, Martin [[1976|1976.]] |
# Tvorivosť, tvar a farba M.C. Prette a A. Capaldo, Martin [[1976|1976.]] |
||
#Impresionizmus, Maurice Seillaz, [[Bratislava]], [[1956|1956.]] |
# Impresionizmus, Maurice Seillaz, [[Bratislava]], [[1956|1956.]] |
||
== |
== Vanjske veze == |
||
{{Commonscat|Camille Pissarro}} |
{{Commonscat|Camille Pissarro}} |
||
* [http://mls.stx.k12.vi/MLS_Website/Profiles/Pissarro.htm Profiles of Outstanding Virgin Islanders: Camille Pissarro] (includes link to photograph of Pissarro) |
* [http://mls.stx.k12.vi/MLS_Website/Profiles/Pissarro.htm Profiles of Outstanding Virgin Islanders: Camille Pissarro] (includes link to photograph of Pissarro) |
Verzija na datum 18 februar 2014 u 18:04
Camille Pissarro | |
---|---|
impresionizam - postimpresionizam | |
Biografske informacije | |
Rođenje | 10. srpnja 1830. Charlotte Amalie, Danski Djevičanski otoci (danas Američki) |
Smrt | 13. studenog 1903. Pariz, Francuska |
Opus | |
Polje | slikarstvo - crtež |
Praksa | Pariz, Bruxelles |
Znamenita djela | |
Influencija | |
Kamij Pisaro (fr. Camille Pissarro; 10. jul 1830 — 13. novembar 1903) je bio francuski impresionista. Rođen na Antilima, jedan je od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam Seraa i Sinjaka.
Život i delo
Detinjstvo
Kamij Pisaro rodio se 1830. godine na ostrvu u Karipskom moru. Njegova porodica je imala jednu galanterijsku prodavnicu i živela je na gornjem spratu u prostranom apartmanu sa pogledom na glavnu ulicu. U malom pristanišnom gradu Šarlote Amelije bilo je jako uzbudljivo i tu su dolazili brodovi koji su donosili robu. Grad je imao status „slobodnog pristaništa“ i u njega su ulazili brodovi koji su saobraćali i prevozili robu izmađu Amerike, Evrope i Afrike. Sa svojom porodicom Kamij je govorio francuski dok je sa domorodim crnačkim stanovništvom govorio španski ili engleski.
Škola u pariskom internatu i početak umetnosti
Sa dvanaest godina roditelji su ga poslali u internatsku školu u Pariz. Direktor škole je zapazio talenat mladog Kamija i savetovao mu je da u tropskim krajevima gde je živeo slika palme i Kamij kada je otišao kući poslušao je njegov savet. Tako on kada se 1874. godine vratio kući na ostrvo sve svoje slobodno vreme koristi za slikanje ne sam palmi već i drugog egzotičnog bilja kao i događaja iz života oko njega. Svugde sa sobom nosi svoj blok za skiciranje i u ovim crtežima nalazimo njegovu narav iskrenog i jednostavnog posmatrača. U pristaništu slika brodove koji dolaze i život oko njih. Kako nije našao na razumevanje kod svojih roditelja za svoj interes on odlučuje da pobegne od kuće.
Beg od kuće i put za Veneciju
Kamij je sa svoje 23 godine osetio prvi put slast slobode koju je neočekivano stekao. On pravi celo vreme skice, slika akvarelom, pravi crteže u olovci i tušu i svoja dela podpisuje na španskom jeziku sa Pizzarro.
1852. godine su se njegovi roditelji pomirili sa njegovim ambicijama, on se vraća kući da bi otputovao na studije umetnosti u Pariz.
Studije u Parizu
Na predavanjima akademskih učitelja Pisaro nije nalazio inspiraciju i interesovao se za umetničke pravce koji nisu bili primani od strabe široke javnosti. U njihovim delima je počeo da nalazi sličnosti sa svojim ubeđenjima i načinom posmatranja. On je svaku stranu predložka verno beležio i interesovao se za svetlo i svetlosne uslove i shvatao ga je kao neodeljiv deo predmeta koji osvetljava.
Tvrda kritika
Većina stručnjaka nije razumevala značaj ovog doba i promena koja su ova dela delila i razdvajala od klasike- zastupnici ov „stare škole“ slikarstva i slikarskih tehnika su novi način slikanja smatrali greškama od strane slikara.
Nalaženje vlastitog stila je za mladog slikara bilo jako složeno. Nagla promena je nastala kada je susreo Kloda Monea i Pola Sezana i zahvaljujući njima nalazi mnoga poznanstva koja su u njegovo delo uneli nove podsticaje i novi izgled.
Pisarov najveći obožavatelj
Nekoliko godina pošto je Kamij došao u Pariz, njegovi roditelji su ostavili radnju na upravljanje upravniku i nastanili se u Parizu. Oni su iznajmili služavku po imenu Julija Velaj, koja je postala najveći obožavalac Kamijevih dela i njegova celoživotna saputnica i imali su šestoro dece.
Težnja za nezevisnošću
Oneraspoloženi sa oštrom kritikom oficijalnih izložbi 1874. godine Pisaro i Mone organizovali su nezavisne izložbe na kojima su kasnije učestvovali mnogi avangardni umetnici Renoar, Sisle, Dega, Sezan i drugi. Prve izložbe su se susreli sa oštrim kritikama i prvi put je uveden pojam „impresionizma“ kao uvredljivi naziv za sliku a zatim i pravac čiji pripadnici su se teško doživeli priznanja za njihovog života. Pisaro se obreo u središtu impresionističkog pokreta. Na sedmoj izložbi impresionista, 1882. godine, Pisaro je izložio niz slika sa temom seljaka, koje su izazvale oduševljenje kod kritičara i pisca J. K. Uismansa. I Dega je bio zadivljen Pisaroovim seljacima.
Eksperimenti
Kamij Pisaro je eksperimantisao sa teorijom svetla i studirao je uticaj svetla, klime i godišnjih doba, donosio nove tehnike u umetnosti. Svoja saznanja je spojio u novi stil koji je ostao kao samostalan stil u impresionizmu. Bio je jako priznat i kao učitelj i postao je središte grupe slikara Renoara, Monea, Degaa, kao i Sezana koji su ga respektovali i cenili njegovo slikarstvo i obraćali mu se kada bi tražili izvor za inspiraciju.
Slava na kraju života
U 74. godini konačno je doživeo uvažavanja koje ga je celoga života izbegavalo i njegove slike se prodaju na aukcijama po većim cenama, a nova generacija ga voli i prihvata. On nikada nije izgubio sposobnost da zadrži oduševljenje i ljubav prema prirodi, kao i sposobnost da zahvati život na platnu sa jasnoćom i nezaboravnom ljubkošću.
Aktivni i produktivni slikar je umro od sepse 1903. godine u Le Havru u Francuskoj.
Galerija
-
Šuma kod Ermitaža, 1877., Nacionalna galerija u Londonu. -
Brdo Jallais, Pontoise 1867., Metropolitan, New York. -
Vrt u Pontoiseu, 1875. -
Bulevar Montmartre u proljeće, 1897., Jeruzalem. -
Bulevar Montmartre u zimsko jutro, 1897., Metropolitan. -
Bulevar Montmartre noću, 1898., Nacionalna galerija u Londonu. -
Avenija Opere u Parizu, 1898., Reims. -
Autoportret, 1898., New York.
Literatura
- Istorija umetnosti HW Janson, Beograd 1982.
- Dejiny umenia, Michael V, Altpatov, Martin 1976.
- Umění, Hendrik Willem van Lon, Praha 1939.
- Tvorivosť, tvar a farba M.C. Prette a A. Capaldo, Martin 1976.
- Impresionizmus, Maurice Seillaz, Bratislava, 1956.
Vanjske veze
- Profiles of Outstanding Virgin Islanders: Camille Pissarro (includes link to photograph of Pissarro)
- Photograph of Pissarro's Mausoleum at Cimitiere Pere Lachaise, Paris (JPG)