Camille Pissarro – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
m razne ispravke; kozmetičke promjene
Red 5: Red 5:
|širina_slike = 200px
|širina_slike = 200px
|opis = [[Autoportret]] iz [[1873|1873.]]
|opis = [[Autoportret]] iz [[1873|1873.]]
|datum_rođenja = [[10. 7.|10. srpnja]] [[1830|1830.]]<br>[[Charlotte Amalie]], [[Američki Djevičanski otoci|Danski Djevičanski otoci]] <small>(danas [[Sjedinjene Američke Države|Američki]])</small>
|datum_rođenja = [[10. 7.|10. srpnja]] [[1830|1830.]]<br />[[Charlotte Amalie]], [[Američki Djevičanski otoci|Danski Djevičanski otoci]] <small>(danas [[Sjedinjene Američke Države|Američki]])</small>
|datum_smrti = [[13. 11.|13. studenog]] [[1903|1903.]]<br>[[Pariz]], [[Francuska]]
|datum_smrti = [[13. 11.|13. studenog]] [[1903|1903.]]<br />[[Pariz]], [[Francuska]]
|polje = [[slikarstvo]] - [[crtež]]
|polje = [[slikarstvo]] - [[crtež]]
|praksa = [[Pariz]], [[Bruxelles]]
|praksa = [[Pariz]], [[Bruxelles]]
|uticaj_na = [[Georges Seurat]]
|uticaj_na = [[Georges Seurat]]
|uticaj_od= [[Gustave Courbet]], [[Jean-Baptiste-Camille Corot|Camille Corot]] i [[Claude Monet]]
|uticaj_od= [[Gustave Courbet]], [[Jean-Baptiste-Camille Corot|Camille Corot]] i [[Claude Monet]]
|djela = ''[[Montmartre]] bulevar''<br>''Côte des Bœufs''<br>'' Berba žita kod Éragnya''
|djela = ''[[Montmartre]] bulevar''<br />''Côte des Bœufs''<br />'' Berba žita kod Éragnya''
}}
}}


Red 17: Red 17:


== Život i delo ==
== Život i delo ==
===Detinjstvo===
=== Detinjstvo ===


Kamij Pisaro rodio se [[1830|1830.]] godine na ostrvu u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Njegova porodica je imala jednu galanterijsku prodavnicu i živela je na gornjem spratu u prostranom apartmanu sa pogledom na glavnu ulicu. U malom pristanišnom gradu [[Charlotte Amalie|Šarlote Amelije]] bilo je jako uzbudljivo i tu su dolazili brodovi koji su donosili robu. Grad je imao status „slobodnog pristaništa“ i u njega su ulazili brodovi koji su saobraćali i prevozili robu izmađu [[Amerike]], [[Evropa|Evrope]] i [[Afrika|Afrike]]. Sa svojom porodicom Kamij je govorio francuski dok je sa domorodim crnačkim stanovništvom govorio španski ili engleski.
Kamij Pisaro rodio se [[1830|1830.]] godine na ostrvu u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Njegova porodica je imala jednu galanterijsku prodavnicu i živela je na gornjem spratu u prostranom apartmanu sa pogledom na glavnu ulicu. U malom pristanišnom gradu [[Charlotte Amalie|Šarlote Amelije]] bilo je jako uzbudljivo i tu su dolazili brodovi koji su donosili robu. Grad je imao status „slobodnog pristaništa“ i u njega su ulazili brodovi koji su saobraćali i prevozili robu izmađu [[Amerike]], [[Evropa|Evrope]] i [[Afrika|Afrike]]. Sa svojom porodicom Kamij je govorio francuski dok je sa domorodim crnačkim stanovništvom govorio španski ili engleski.


===Škola u pariskom internatu i početak umetnosti===
=== Škola u pariskom internatu i početak umetnosti ===
Sa dvanaest godina roditelji su ga poslali u internatsku školu u [[Pariz]]. Direktor škole je zapazio talenat mladog Kamija i savetovao mu je da u tropskim krajevima gde je živeo slika palme i Kamij kada je otišao kući poslušao je njegov savet. Tako on kada se [[1874|1874.]] godine vratio kući na ostrvo sve svoje slobodno vreme koristi za slikanje ne sam palmi već i drugog egzotičnog bilja kao i događaja iz života oko njega. Svugde sa sobom nosi svoj blok za skiciranje i u ovim crtežima nalazimo njegovu narav iskrenog i jednostavnog posmatrača. U pristaništu slika brodove koji dolaze i život oko njih. Kako nije našao na razumevanje kod svojih roditelja za svoj interes on odlučuje da pobegne od kuće.
Sa dvanaest godina roditelji su ga poslali u internatsku školu u [[Pariz]]. Direktor škole je zapazio talenat mladog Kamija i savetovao mu je da u tropskim krajevima gde je živeo slika palme i Kamij kada je otišao kući poslušao je njegov savet. Tako on kada se [[1874|1874.]] godine vratio kući na ostrvo sve svoje slobodno vreme koristi za slikanje ne sam palmi već i drugog egzotičnog bilja kao i događaja iz života oko njega. Svugde sa sobom nosi svoj blok za skiciranje i u ovim crtežima nalazimo njegovu narav iskrenog i jednostavnog posmatrača. U pristaništu slika brodove koji dolaze i život oko njih. Kako nije našao na razumevanje kod svojih roditelja za svoj interes on odlučuje da pobegne od kuće.


===Beg od kuće i put za Veneciju===
=== Beg od kuće i put za Veneciju ===


Kamij je sa svoje 23 godine osetio prvi put slast slobode koju je neočekivano stekao. On pravi celo vreme skice, slika [[akvarel]]om, pravi [[crtež]]e u [[olovka|olovci]] i [[tuš]]u i svoja dela podpisuje na španskom jeziku sa Pizzarro.
Kamij je sa svoje 23 godine osetio prvi put slast slobode koju je neočekivano stekao. On pravi celo vreme skice, slika [[akvarel]]om, pravi [[crtež]]e u [[olovka|olovci]] i [[tuš]]u i svoja dela podpisuje na španskom jeziku sa Pizzarro.
Red 30: Red 30:
[[1852|1852.]] godine su se njegovi roditelji pomirili sa njegovim ambicijama, on se vraća kući da bi otputovao na studije umetnosti u [[Pariz]].
[[1852|1852.]] godine su se njegovi roditelji pomirili sa njegovim ambicijama, on se vraća kući da bi otputovao na studije umetnosti u [[Pariz]].


===Studije u Parizu===
=== Studije u Parizu ===


Na predavanjima akademskih učitelja Pisaro nije nalazio inspiraciju i interesovao se za umetničke pravce koji nisu bili primani od strabe široke javnosti. U njihovim delima je počeo da nalazi sličnosti sa svojim ubeđenjima i načinom posmatranja. On je svaku stranu predložka verno beležio i interesovao se za [[svetlo]] i svetlosne uslove i shvatao ga je kao neodeljiv deo predmeta koji osvetljava.
Na predavanjima akademskih učitelja Pisaro nije nalazio inspiraciju i interesovao se za umetničke pravce koji nisu bili primani od strabe široke javnosti. U njihovim delima je počeo da nalazi sličnosti sa svojim ubeđenjima i načinom posmatranja. On je svaku stranu predložka verno beležio i interesovao se za [[svetlo]] i svetlosne uslove i shvatao ga je kao neodeljiv deo predmeta koji osvetljava.


===Tvrda kritika===
=== Tvrda kritika ===


Većina stručnjaka nije razumevala značaj ovog doba i promena koja su ova dela delila i razdvajala od klasike- zastupnici ov „stare škole“ slikarstva i slikarskih tehnika su novi način slikanja smatrali greškama od strane slikara.
Većina stručnjaka nije razumevala značaj ovog doba i promena koja su ova dela delila i razdvajala od klasike- zastupnici ov „stare škole“ slikarstva i slikarskih tehnika su novi način slikanja smatrali greškama od strane slikara.
Red 40: Red 40:
Nalaženje vlastitog [[stil]]a je za mladog slikara bilo jako složeno. Nagla promena je nastala kada je susreo [[Claude Monet|Kloda Monea]] i [[Paul Cézanne|Pola Sezana]] i zahvaljujući njima nalazi mnoga poznanstva koja su u njegovo delo uneli nove podsticaje i novi izgled.
Nalaženje vlastitog [[stil]]a je za mladog slikara bilo jako složeno. Nagla promena je nastala kada je susreo [[Claude Monet|Kloda Monea]] i [[Paul Cézanne|Pola Sezana]] i zahvaljujući njima nalazi mnoga poznanstva koja su u njegovo delo uneli nove podsticaje i novi izgled.


===Pisarov najveći obožavatelj===
=== Pisarov najveći obožavatelj ===


Nekoliko godina pošto je Kamij došao u [[Pariz]], njegovi roditelji su ostavili radnju na upravljanje upravniku i nastanili se u Parizu. Oni su iznajmili služavku po imenu [[Julija Velaj]], koja je postala najveći obožavalac Kamijevih dela i njegova celoživotna saputnica i imali su šestoro dece.
Nekoliko godina pošto je Kamij došao u [[Pariz]], njegovi roditelji su ostavili radnju na upravljanje upravniku i nastanili se u Parizu. Oni su iznajmili služavku po imenu [[Julija Velaj]], koja je postala najveći obožavalac Kamijevih dela i njegova celoživotna saputnica i imali su šestoro dece.


===Težnja za nezevisnošću===
=== Težnja za nezevisnošću ===


Oneraspoloženi sa oštrom kritikom oficijalnih izložbi [[1874|1874.]] godine Pisaro i Mone organizovali su nezavisne izložbe na kojima su kasnije učestvovali mnogi avangardni umetnici [[Pierre-Auguste Renoir|Renoar]], [[Alfred Sisley|Sisle]], [[Edgar Degas|Dega]], [[Paul Cézanne|Sezan]] i drugi. Prve izložbe su se susreli sa oštrim kritikama i prvi put je uveden pojam [[impresionizam|„impresionizma“]] kao uvredljivi naziv za sliku a zatim i pravac čiji pripadnici su se teško doživeli priznanja za njihovog života. Pisaro se obreo u središtu impresionističkog pokreta. Na sedmoj izložbi impresionista, [[1882|1882.]] godine, Pisaro je izložio niz slika sa temom seljaka, koje su izazvale oduševljenje kod kritičara i pisca J. K. Uismansa. I Dega je bio zadivljen Pisaroovim seljacima.
Oneraspoloženi sa oštrom kritikom oficijalnih izložbi [[1874|1874.]] godine Pisaro i Mone organizovali su nezavisne izložbe na kojima su kasnije učestvovali mnogi avangardni umetnici [[Pierre-Auguste Renoir|Renoar]], [[Alfred Sisley|Sisle]], [[Edgar Degas|Dega]], [[Paul Cézanne|Sezan]] i drugi. Prve izložbe su se susreli sa oštrim kritikama i prvi put je uveden pojam [[impresionizam|„impresionizma“]] kao uvredljivi naziv za sliku a zatim i pravac čiji pripadnici su se teško doživeli priznanja za njihovog života. Pisaro se obreo u središtu impresionističkog pokreta. Na sedmoj izložbi impresionista, [[1882|1882.]] godine, Pisaro je izložio niz slika sa temom seljaka, koje su izazvale oduševljenje kod kritičara i pisca J. K. Uismansa. I Dega je bio zadivljen Pisaroovim seljacima.


===Eksperimenti===
=== Eksperimenti ===


Kamij Pisaro je eksperimantisao sa teorijom svetla i studirao je uticaj svetla, klime i godišnjih doba, donosio nove tehnike u umetnosti. Svoja saznanja je spojio u novi stil koji je ostao kao samostalan stil u impresionizmu. Bio je jako priznat i kao učitelj i postao je središte grupe slikara [[Pierre-Auguste Renoir|Renoara]], [[Claude Monet|Monea]], [[Edgar Degas|Degaa]], kao i [[Paul Cézanne|Sezana]] koji su ga respektovali i cenili njegovo slikarstvo i obraćali mu se kada bi tražili izvor za inspiraciju.
Kamij Pisaro je eksperimantisao sa teorijom svetla i studirao je uticaj svetla, klime i godišnjih doba, donosio nove tehnike u umetnosti. Svoja saznanja je spojio u novi stil koji je ostao kao samostalan stil u impresionizmu. Bio je jako priznat i kao učitelj i postao je središte grupe slikara [[Pierre-Auguste Renoir|Renoara]], [[Claude Monet|Monea]], [[Edgar Degas|Degaa]], kao i [[Paul Cézanne|Sezana]] koji su ga respektovali i cenili njegovo slikarstvo i obraćali mu se kada bi tražili izvor za inspiraciju.


===Slava na kraju života===
=== Slava na kraju života ===


U 74. godini konačno je doživeo uvažavanja koje ga je celoga života izbegavalo i njegove slike se prodaju na aukcijama po većim cenama, a nova generacija ga voli i prihvata. On nikada nije izgubio sposobnost da zadrži oduševljenje i ljubav prema prirodi, kao i sposobnost da zahvati život na platnu sa jasnoćom i nezaboravnom ljubkošću.
U 74. godini konačno je doživeo uvažavanja koje ga je celoga života izbegavalo i njegove slike se prodaju na aukcijama po većim cenama, a nova generacija ga voli i prihvata. On nikada nije izgubio sposobnost da zadrži oduševljenje i ljubav prema prirodi, kao i sposobnost da zahvati život na platnu sa jasnoćom i nezaboravnom ljubkošću.
Red 74: Red 74:


== Literatura ==
== Literatura ==
#Istorija umetnosti HW Janson, [[Beograd]] [[1982|1982.]]
# Istorija umetnosti HW Janson, [[Beograd]] [[1982|1982.]]
#Dejiny umenia, Michael V, Altpatov, [[Martin]] [[1976|1976.]]
# Dejiny umenia, Michael V, Altpatov, [[Martin]] [[1976|1976.]]
#Umění, Hendrik Willem van Lon, [[Prag|Praha]] [[1939|1939.]]
# Umění, Hendrik Willem van Lon, [[Prag|Praha]] [[1939|1939.]]
#Tvorivosť, tvar a farba M.C. Prette a A. Capaldo, Martin [[1976|1976.]]
# Tvorivosť, tvar a farba M.C. Prette a A. Capaldo, Martin [[1976|1976.]]
#Impresionizmus, Maurice Seillaz, [[Bratislava]], [[1956|1956.]]
# Impresionizmus, Maurice Seillaz, [[Bratislava]], [[1956|1956.]]


== Spoljašnje veze ==
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Camille Pissarro}}
{{Commonscat|Camille Pissarro}}
* [http://mls.stx.k12.vi/MLS_Website/Profiles/Pissarro.htm Profiles of Outstanding Virgin Islanders: Camille Pissarro] (includes link to photograph of Pissarro)
* [http://mls.stx.k12.vi/MLS_Website/Profiles/Pissarro.htm Profiles of Outstanding Virgin Islanders: Camille Pissarro] (includes link to photograph of Pissarro)

Verzija na datum 18 februar 2014 u 18:04

Camille Pissarro
impresionizam - postimpresionizam
Biografske informacije
Rođenje10. srpnja 1830.
Charlotte Amalie, Danski Djevičanski otoci (danas Američki)
Smrt13. studenog 1903.
Pariz, Francuska
Opus
Poljeslikarstvo - crtež
PraksaPariz, Bruxelles
Znamenita djela
Montmartre bulevar
Côte des Bœufs
Berba žita kod Éragnya
Influencija

Kamij Pisaro (fr. Camille Pissarro; 10. jul 183013. novembar 1903) je bio francuski impresionista. Rođen na Antilima, jedan je od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam Seraa i Sinjaka.

Život i delo

Detinjstvo

Kamij Pisaro rodio se 1830. godine na ostrvu u Karipskom moru. Njegova porodica je imala jednu galanterijsku prodavnicu i živela je na gornjem spratu u prostranom apartmanu sa pogledom na glavnu ulicu. U malom pristanišnom gradu Šarlote Amelije bilo je jako uzbudljivo i tu su dolazili brodovi koji su donosili robu. Grad je imao status „slobodnog pristaništa“ i u njega su ulazili brodovi koji su saobraćali i prevozili robu izmađu Amerike, Evrope i Afrike. Sa svojom porodicom Kamij je govorio francuski dok je sa domorodim crnačkim stanovništvom govorio španski ili engleski.

Škola u pariskom internatu i početak umetnosti

Sa dvanaest godina roditelji su ga poslali u internatsku školu u Pariz. Direktor škole je zapazio talenat mladog Kamija i savetovao mu je da u tropskim krajevima gde je živeo slika palme i Kamij kada je otišao kući poslušao je njegov savet. Tako on kada se 1874. godine vratio kući na ostrvo sve svoje slobodno vreme koristi za slikanje ne sam palmi već i drugog egzotičnog bilja kao i događaja iz života oko njega. Svugde sa sobom nosi svoj blok za skiciranje i u ovim crtežima nalazimo njegovu narav iskrenog i jednostavnog posmatrača. U pristaništu slika brodove koji dolaze i život oko njih. Kako nije našao na razumevanje kod svojih roditelja za svoj interes on odlučuje da pobegne od kuće.

Beg od kuće i put za Veneciju

Kamij je sa svoje 23 godine osetio prvi put slast slobode koju je neočekivano stekao. On pravi celo vreme skice, slika akvarelom, pravi crteže u olovci i tušu i svoja dela podpisuje na španskom jeziku sa Pizzarro.

1852. godine su se njegovi roditelji pomirili sa njegovim ambicijama, on se vraća kući da bi otputovao na studije umetnosti u Pariz.

Studije u Parizu

Na predavanjima akademskih učitelja Pisaro nije nalazio inspiraciju i interesovao se za umetničke pravce koji nisu bili primani od strabe široke javnosti. U njihovim delima je počeo da nalazi sličnosti sa svojim ubeđenjima i načinom posmatranja. On je svaku stranu predložka verno beležio i interesovao se za svetlo i svetlosne uslove i shvatao ga je kao neodeljiv deo predmeta koji osvetljava.

Tvrda kritika

Većina stručnjaka nije razumevala značaj ovog doba i promena koja su ova dela delila i razdvajala od klasike- zastupnici ov „stare škole“ slikarstva i slikarskih tehnika su novi način slikanja smatrali greškama od strane slikara.

Nalaženje vlastitog stila je za mladog slikara bilo jako složeno. Nagla promena je nastala kada je susreo Kloda Monea i Pola Sezana i zahvaljujući njima nalazi mnoga poznanstva koja su u njegovo delo uneli nove podsticaje i novi izgled.

Pisarov najveći obožavatelj

Nekoliko godina pošto je Kamij došao u Pariz, njegovi roditelji su ostavili radnju na upravljanje upravniku i nastanili se u Parizu. Oni su iznajmili služavku po imenu Julija Velaj, koja je postala najveći obožavalac Kamijevih dela i njegova celoživotna saputnica i imali su šestoro dece.

Težnja za nezevisnošću

Oneraspoloženi sa oštrom kritikom oficijalnih izložbi 1874. godine Pisaro i Mone organizovali su nezavisne izložbe na kojima su kasnije učestvovali mnogi avangardni umetnici Renoar, Sisle, Dega, Sezan i drugi. Prve izložbe su se susreli sa oštrim kritikama i prvi put je uveden pojam „impresionizma“ kao uvredljivi naziv za sliku a zatim i pravac čiji pripadnici su se teško doživeli priznanja za njihovog života. Pisaro se obreo u središtu impresionističkog pokreta. Na sedmoj izložbi impresionista, 1882. godine, Pisaro je izložio niz slika sa temom seljaka, koje su izazvale oduševljenje kod kritičara i pisca J. K. Uismansa. I Dega je bio zadivljen Pisaroovim seljacima.

Eksperimenti

Kamij Pisaro je eksperimantisao sa teorijom svetla i studirao je uticaj svetla, klime i godišnjih doba, donosio nove tehnike u umetnosti. Svoja saznanja je spojio u novi stil koji je ostao kao samostalan stil u impresionizmu. Bio je jako priznat i kao učitelj i postao je središte grupe slikara Renoara, Monea, Degaa, kao i Sezana koji su ga respektovali i cenili njegovo slikarstvo i obraćali mu se kada bi tražili izvor za inspiraciju.

Slava na kraju života

U 74. godini konačno je doživeo uvažavanja koje ga je celoga života izbegavalo i njegove slike se prodaju na aukcijama po većim cenama, a nova generacija ga voli i prihvata. On nikada nije izgubio sposobnost da zadrži oduševljenje i ljubav prema prirodi, kao i sposobnost da zahvati život na platnu sa jasnoćom i nezaboravnom ljubkošću.

Aktivni i produktivni slikar je umro od sepse 1903. godine u Le Havru u Francuskoj.

Galerija

Literatura

  1. Istorija umetnosti HW Janson, Beograd 1982.
  2. Dejiny umenia, Michael V, Altpatov, Martin 1976.
  3. Umění, Hendrik Willem van Lon, Praha 1939.
  4. Tvorivosť, tvar a farba M.C. Prette a A. Capaldo, Martin 1976.
  5. Impresionizmus, Maurice Seillaz, Bratislava, 1956.

Vanjske veze