Programski jezik – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
| Red 5: | Red 5: | ||
Viši jezici pak mogu biti: |
Viši jezici pak mogu biti: |
||
* sekvencijalni |
* sekvencijalni ([[Basic]]) |
||
* proceduralni (Pascal, C) |
* proceduralni ([[Pascal]], [[C]]) |
||
* funkcijski ([[LISP]], [[Erlang]], [[ML]]) |
* funkcijski ([[LISP]], [[Erlang]], [[ML]]) |
||
* objektno orijentirani ([[Java (programski jezik)|Java]], [[C Plus Plus|C<nowiki>++</nowiki>]]) |
* objektno orijentirani ([[Java (programski jezik)|Java]], [[C Plus Plus|C<nowiki>++</nowiki>]]) |
||
| Red 18: | Red 18: | ||
* bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli [[Cobol]] [[1960]]. i [[BASIC|Basic]] [[1964]]. godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik |
* bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli [[Cobol]] [[1960]]. i [[BASIC|Basic]] [[1964]]. godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik |
||
* dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: [[Pascal]] Niklausa Wirtha i [[C (programski jezik)|C]] Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a. |
* dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: [[Pascal]] Niklausa Wirtha i [[C (programski jezik)|C]] Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a. |
||
* [[1974]]. za potrebe vojske [[SAD]]a razvijena je [[Ada]] |
* [[1974]]. za potrebe vojske [[SAD]]-a razvijena je [[Ada]] |
||
* OOP kuca na vrata: [[1980]]. tu je Smalltalk-80, a [[1985]]. pojavila se prva implementacija [[C Plus Plus|C<nowiki>++</nowiki>]] koji je zamislio [[Bjarne Stroustrup]]. |
* OOP kuca na vrata: [[1980]]. tu je Smalltalk-80, a [[1985]]. pojavila se prva implementacija [[C Plus Plus|C<nowiki>++</nowiki>]] koji je zamislio [[Bjarne Stroustrup]]. |
||
* [[1987]]. Larry Wall je stvorio [[Perl]] |
* [[1987]]. Larry Wall je stvorio [[Perl]] |
||
Verzija na datum 4 mart 2008 u 02:41
Programski jezik je jezik za pisanje programa koje računalo zna i može izvršiti.
Osnovna podjela je na niže (strojne jezike) i više (orijentirane ljudima).
Viši jezici pak mogu biti:
- sekvencijalni (Basic)
- proceduralni (Pascal, C)
- funkcijski (LISP, Erlang, ML)
- objektno orijentirani (Java, C++)
Povijest programskih jezika
Sve je počelo sa strojnim jezicima (asemblerima), koji su se brzo izvršavali, ali sporo pisali, te se danas samo kritični dijelovi operativnih sustava pišu na taj način.
- 1954. pojavio se Fortran, razvio ga je John Backus u IBM-u.
- Iza Fortrana prvi se pojavio Algol, u kasnim 1950-im
- bili su to jezici nezgrapne sintakse, zato su došli Cobol 1960. i Basic 1964. godine sa svojom sintaksom koja sliči na engleski jezik
- dolazi vrijeme za razvoj "pravih" programskih jezika: Pascal Niklausa Wirtha i C Kena Thompsona i Dennisa Ritchie-a.
- 1974. za potrebe vojske SAD-a razvijena je Ada
- OOP kuca na vrata: 1980. tu je Smalltalk-80, a 1985. pojavila se prva implementacija C++ koji je zamislio Bjarne Stroustrup.
- 1987. Larry Wall je stvorio Perl
- 1990. Guido van Rossum je izbacio konkurenciju Perlu, Python
- 1994. pojavio se PHP Rasmusa Lerdorfa, koji je prvenstveno namijenjen kreiranju web aplikacija, (nešto poput JSPa i ASP-a za Javu i VisualBasic, respektivno)
- 1996. pojavila se Java tvrtke Sun Microsystems
- krajem 1999. godine pojavio se D, koji je zanimljiva mješavina programskih jezika C, C++ i Jave
Poveznice
[[pl:J%EAzyk programowania]] tokipona:toki pali