Akademie der bildenden Künste – razlika između verzija
m pop |
m sredjivanje; kozmetičke promjene |
||
| Red 3: | Red 3: | ||
| izvorno= <small>Akademie der bildenden Künste</small> |
| izvorno= <small>Akademie der bildenden Künste</small> |
||
| logo = |
| logo = |
||
| slika=[[ |
| slika=[[Datoteka:Wienerakademie.jpg|280px]] |
||
| opis_slike= Fasada glavne zgrade akademije na [[Ringstrasse]] |
| opis_slike= Fasada glavne zgrade akademije na [[Ringstrasse]] |
||
| moto= |
| moto= |
||
| Red 20: | Red 20: | ||
| mrežno mesto = [http://www.akbild.ac.at/ www.akbild] |
| mrežno mesto = [http://www.akbild.ac.at/ www.akbild] |
||
}} |
}} |
||
'''Akademie der bildenden Künste''' prevedeno '''Akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]''' |
'''Akademie der bildenden Künste''' prevedeno '''Akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]''' je cijenjena [[Likovna umjetnost|umjetnička]] akademija iz [[Beč]]a u [[Austrija|Austriji]]. |
||
== Historija== |
== Historija == |
||
Kao godina osnivanja ''Akadamije'' uzima se |
Kao godina osnivanja ''Akadamije'' uzima se [[1688]]. kad je slikar Peter Strudel osnovao privatnu školu za podučavanje u slikarstvu, izvan tada uobičajenih [[ceh]]ovskih okvira. <ref name=lex/>Od [[1692]]. Strudelova škola je počela dobijati novčanu podršku od [[habsburg|habsburgškog dvora]] i tako postala ''Carska akadamija''. |
||
Ali je ona - [[1714]]. raspuštena nakon smrti njezina osnivača. <ref name=lex/> |
Ali je ona - [[1714]]. raspuštena nakon smrti njezina osnivača. <ref name=lex/> |
||
| Red 28: | Red 28: | ||
Između [[1812]]. - [[1850]]. ta ''Akadamija'' imala je status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti [[habsburg|habsburgške monarhije]]. Od [[1872]]. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a |
Između [[1812]]. - [[1850]]. ta ''Akadamija'' imala je status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti [[habsburg|habsburgške monarhije]]. Od [[1872]]. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a |
||
ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je |
ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je između [[1872]].- [[1877]]. podigao [[arhitekt]] [[Theophil Hansen]] na [[Ringstrasse]]. Od [[1998]]. ''Akadamija'' djeluje u okviru [[Универзитет у Бечу|Univerziteta u Beču]]. <ref name=lex/> |
||
== Struktura i organizacija danas== |
== Struktura i organizacija danas == |
||
''Bečka akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]'' danas ima 8 majstorskih klasa (odjela) na kojima se uči [[slikarstvo]] i [[grafika]], 2 klase posvećene [[Skulptura|skulpturi]] i 1 za [[Medalja|medaljere]] i [[Minijatura|minijaturiste]]. Dvije klase za [[Arhitektura|arhitekturu]] (s tri povezana [[fakultet]]ska odjela), jedan za [[scenografija|scenografiju]], jedan za [[Konzervacija-restauracija|restauraciju i konzervaciju]] i jedan [[Dekoracija|dekoraciju]]. Na akademiji postoje i tri odjela za školovanje nastavnika, jedan odjel za nauku o [[boja]]ma i [[Kemija|kemiju]] i 4 odjela za studij kulture: [[historija umjetnosti]], [[suvremena umjetnost]], [[sakralna umjetnost]], [[filozofija]] i [[estetika]]. <ref name=lex/> |
''Bečka akadamija [[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]'' danas ima 8 majstorskih klasa (odjela) na kojima se uči [[slikarstvo]] i [[grafika]], 2 klase posvećene [[Skulptura|skulpturi]] i 1 za [[Medalja|medaljere]] i [[Minijatura|minijaturiste]]. Dvije klase za [[Arhitektura|arhitekturu]] (s tri povezana [[fakultet]]ska odjela), jedan za [[scenografija|scenografiju]], jedan za [[Konzervacija-restauracija|restauraciju i konzervaciju]] i jedan [[Dekoracija|dekoraciju]]. Na akademiji postoje i tri odjela za školovanje nastavnika, jedan odjel za nauku o [[boja]]ma i [[Kemija|kemiju]] i 4 odjela za studij kulture: [[historija umjetnosti]], [[suvremena umjetnost]], [[sakralna umjetnost]], [[filozofija]] i [[estetika]]. <ref name=lex/> |
||
| Red 39: | Red 39: | ||
| publisher=Encyclopedia of Austria |
| publisher=Encyclopedia of Austria |
||
}}</ref> |
}}</ref> |
||
== Uticaj Akademije na južnoslavenske zemlje== |
== Uticaj Akademije na južnoslavenske zemlje == |
||
''Bečka akadamija'' izvršila je vrlo snažan uticaj na ''[[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]'' po svim [[Jugoslavija|južnoslavenskim zemljama]] jer do [[1907]]. kad je osnovana [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|zagrebačka akademija]] <ref name=zgb>{{cite web |
''Bečka akadamija'' izvršila je vrlo snažan uticaj na ''[[Likovna umjetnost|likovne umjetnosti]]'' po svim [[Jugoslavija|južnoslavenskim zemljama]] jer do [[1907]]. kad je osnovana [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|zagrebačka akademija]] <ref name=zgb>{{cite web |
||
|url =http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=145&lang=1 |
|url =http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=145&lang=1 |
||
| Red 46: | Red 46: | ||
| language=hrvatski |
| language=hrvatski |
||
| publisher=Akademija likovnih umjetnosti |
| publisher=Akademija likovnih umjetnosti |
||
}}</ref>nije bilo slične ustanove jugoistočno od Beča. Tu su se školovali [[Bela Čikoš Sesija]], [[Oton Iveković]], [[Menci Klement Crnčić]], [[Robert Frangeš Mihanović]] (prvi profesori na [[zagreb]]ačkoj akademiji) a i |
}}</ref>nije bilo slične ustanove jugoistočno od Beča. Tu su se školovali [[Bela Čikoš Sesija]], [[Oton Iveković]], [[Menci Klement Crnčić]], [[Robert Frangeš Mihanović]] (prvi profesori na [[zagreb]]ačkoj akademiji) a i [[Uroš Predić]], [[Paja Jovanović]], i mnogi drugi slikari i kipari s kraja [[19. vijek]]a. |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
{{reflist}} |
{{reflist}} |
||
== Vanjske veze== |
== Vanjske veze == |
||
{{ |
{{Commonscat|Academy of Fine Arts Vienna}} |
||
* [http://www.akbild.ac.at/ Službene stranice] {{de icon}} |
* [http://www.akbild.ac.at/ Službene stranice] {{de icon}} |
||
* [http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm Akademie der bildenden Künste in Wien] {{en icon}} |
* [http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.a/a189458.htm Akademie der bildenden Künste in Wien] {{en icon}} |
||
[[Kategorija:Univerziteti u Austriji]] |
[[Kategorija:Univerziteti u Austriji]] |
||
[[Kategorija:Austrijska kultura]] |
[[Kategorija:Austrijska kultura]] |
||
Verzija na datum 23 septembar 2013 u 09:02
| Akademie der bildenden Künste | |
|---|---|
|
| |
| Datum osnivanja | 1688. [1] |
| Tip | javni |
| Sedište | Beč ( Austrija)
|
| Dekan | Eva Blimlinger |
| Studenata | 1268 |
| Mrežno mesto | www.akbild |
Akademie der bildenden Künste prevedeno Akadamija likovne umjetnosti je cijenjena umjetnička akademija iz Beča u Austriji.
Historija
Kao godina osnivanja Akadamije uzima se 1688. kad je slikar Peter Strudel osnovao privatnu školu za podučavanje u slikarstvu, izvan tada uobičajenih cehovskih okvira. [1]Od 1692. Strudelova škola je počela dobijati novčanu podršku od habsburgškog dvora i tako postala Carska akadamija. Ali je ona - 1714. raspuštena nakon smrti njezina osnivača. [1]
Obnovljena je 1726. na čelu sa Jacob van Schuppenom, prvim carskim slikarem, ovaj put kao dvorska škola za slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu pod imenom K.k. Hofakademie der Maler, Bildhauer und Baukunst, od 1751. škola ima statut, vrlo sličan onima koji su u to vrijeme imali vjerski liceji (koledži). U to vrijeme je Jacob Matthias Schmutzer osnovao Akadamiju bakropisa (K.k. Kupferstecher-Academie) - 1766., a 1767. Anton Domanek konkurentsku Graversku akademiju (Bossier, Verschneid und Graveur Akademie), pa su one - 1772., integrirane u Ujedinjenu akadamiju likovnih umjetnosti zajedno sa postojećom akademijom. Njima se 1786. pridružila i Akademija za grafičke tehnike (Kommerzial Zeichnungs Akademie osnovana 1758.)
Između 1812. - 1850. ta Akadamija imala je status vrhovnog arbitra za pitanja umjetnosti habsburgške monarhije. Od 1872. ima rang visoke škole (Kunsthochschule), a ubrzo nakon toga, preselila su u današnju zgradu, koju je između 1872.- 1877. podigao arhitekt Theophil Hansen na Ringstrasse. Od 1998. Akadamija djeluje u okviru Univerziteta u Beču. [1]
Struktura i organizacija danas
Bečka akadamija likovne umjetnosti danas ima 8 majstorskih klasa (odjela) na kojima se uči slikarstvo i grafika, 2 klase posvećene skulpturi i 1 za medaljere i minijaturiste. Dvije klase za arhitekturu (s tri povezana fakultetska odjela), jedan za scenografiju, jedan za restauraciju i konzervaciju i jedan dekoraciju. Na akademiji postoje i tri odjela za školovanje nastavnika, jedan odjel za nauku o bojama i kemiju i 4 odjela za studij kulture: historija umjetnosti, suvremena umjetnost, sakralna umjetnost, filozofija i estetika. [1]
Bečka akadamija ima veliku biblioteku, 1997. fond je imao oko 115 000 bibliotečnih jedinica. Uz to u sklopu Akadamije djeluje i galerija i Arhiv Otta Wagnera. Uz sve to Akadamija posjeduje i veliku zbirku bakropisa, koja je stalno izlažena u zasebnoj zgradi - Akademiehof. Ona je pored Albertine najveća austrijska grafička zbirka. [1]
Uticaj Akademije na južnoslavenske zemlje
Bečka akadamija izvršila je vrlo snažan uticaj na likovne umjetnosti po svim južnoslavenskim zemljama jer do 1907. kad je osnovana zagrebačka akademija [2]nije bilo slične ustanove jugoistočno od Beča. Tu su se školovali Bela Čikoš Sesija, Oton Iveković, Menci Klement Crnčić, Robert Frangeš Mihanović (prvi profesori na zagrebačkoj akademiji) a i Uroš Predić, Paja Jovanović, i mnogi drugi slikari i kipari s kraja 19. vijeka.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Akademie der bildenden Künste in Wien” (engleski). Encyclopedia of Austria. Pristupljeno 16. 03. 2013.
- ↑ „Povijest Akademije” (hrvatski). Akademija likovnih umjetnosti. Pristupljeno 16. 03. 2013.
