Ljiljana Pavlović-Samurović – razlika između verzija
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q3812378 na Wikidati |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 12: | Red 12: | ||
|zanimanje = Univerzitetski profesor |
|zanimanje = Univerzitetski profesor |
||
|nacionalnost = Srpkinja |
|nacionalnost = Srpkinja |
||
}}'''Ljiljana Pavlović-Samurović''' ([[23. juli]] [[1935]]. — [[3. mart]] [[2006]]) je bila profesor [[španski jezik|španskog]] jezika i [[španska književnost|književnosti]] na [[Filološki fakultet u Beogradu|Filološkom fakultetu]] u [[Beograd]]u. Bila je jedan od osnivača i najistaknutijih ličnosti srpske hispanistike<ref name="Sam">Vid. 33(1):223-5{{Cite web |http://www.fil.bg.ac.rs/fpregled/pdf/2006_1.pdf|title=IN MEMORIAM. Ljiljana Pavlović-Samurović (1935—2006)|accessdate= 27.01.2013.|last= Soldatić |first= Dalibor |coauthors= |date= 2006 |work= |publisher=Filološki pregled}}</ref>. Supruga slikara i pravnika [[Svetozar Samurović|Svetozara Samurovića]]. |
}}'''Ljiljana Pavlović-Samurović''' ([[23. 7.|23. juli]] [[1935]]. — [[3. 3.|3. mart]] [[2006]]) je bila profesor [[španski jezik|španskog]] jezika i [[španska književnost|književnosti]] na [[Filološki fakultet u Beogradu|Filološkom fakultetu]] u [[Beograd]]u. Bila je jedan od osnivača i najistaknutijih ličnosti srpske hispanistike<ref name="Sam">Vid. 33(1):223-5{{Cite web |http://www.fil.bg.ac.rs/fpregled/pdf/2006_1.pdf|title=IN MEMORIAM. Ljiljana Pavlović-Samurović (1935—2006)|accessdate= 27.01.2013.|last= Soldatić |first= Dalibor |coauthors= |date= 2006 |work= |publisher=Filološki pregled}}</ref>. Supruga slikara i pravnika [[Svetozar Samurović|Svetozara Samurovića]]. |
||
==Život i karijera== |
==Život i karijera== |
||
Diplomirala je francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu februara [[1959]]. godine, a potom je otišla na [[ |
Diplomirala je francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu februara [[1959]]. godine, a potom je otišla na [[Sorbonne|Sorbonu]] gde je na Hispanskom institutu iste godine dobila "sertifikat" iz španske književnosti. Postdiplomske studije je završila na Filološkom fakultetu u Beogradu na Katedri za romanistiku. Godine [[1964]]. [[Meksiko|meksička]] vlada joj je dodelila stipendiju, te je provela šest meseci u Meksiku sakupljajući građu za doktorat koji će odbraniti na Sorboni [[25. 6.|25. juna]] [[1966]]. godine i tako postati prvi državljanin bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] sa doktoratom iz hispanistike<ref name="Sam" />. Njena doktorska disertacija je objavljena [[1969]]. godine u Beogradu, a [[1971]]. i u Parizu. |
||
Godine 1962. učestvuje u organizovanju i predavanju španskog jezika kao izbornog predmeta na Filološkom fakultetu u Beogradu. Godina [[1962]], [[1965]], [[1968]]. bila je izabrana za asistenta. Kao docent, birana je [[1970]]. i [[1975]]. Vanredni profesor je postala 1979. a redovni profesor [[1985]].<ref name="Sam" />. |
Godine 1962. učestvuje u organizovanju i predavanju španskog jezika kao izbornog predmeta na Filološkom fakultetu u Beogradu. Godina [[1962]], [[1965]], [[1968]]. bila je izabrana za asistenta. Kao docent, birana je [[1970]]. i [[1975]]. Vanredni profesor je postala 1979. a redovni profesor [[1985]].<ref name="Sam" />. |
Verzija na datum 16 juni 2013 u 09:55
Ljiljana Pavlović-Samurović | |
---|---|
Rođenje | |
Smrt | 03. 3. 2006. (dob: 70) Beograd |
Nacionalnost | Srpkinja |
Ostala imena | Ljiljana Samurović-Pavlović |
Zanimanje | Univerzitetski profesor |
Ljiljana Pavlović-Samurović (23. juli 1935. — 3. mart 2006) je bila profesor španskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bila je jedan od osnivača i najistaknutijih ličnosti srpske hispanistike[1]. Supruga slikara i pravnika Svetozara Samurovića.
Život i karijera
Diplomirala je francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu februara 1959. godine, a potom je otišla na Sorbonu gde je na Hispanskom institutu iste godine dobila "sertifikat" iz španske književnosti. Postdiplomske studije je završila na Filološkom fakultetu u Beogradu na Katedri za romanistiku. Godine 1964. meksička vlada joj je dodelila stipendiju, te je provela šest meseci u Meksiku sakupljajući građu za doktorat koji će odbraniti na Sorboni 25. juna 1966. godine i tako postati prvi državljanin bivše Jugoslavije sa doktoratom iz hispanistike[1]. Njena doktorska disertacija je objavljena 1969. godine u Beogradu, a 1971. i u Parizu.
Godine 1962. učestvuje u organizovanju i predavanju španskog jezika kao izbornog predmeta na Filološkom fakultetu u Beogradu. Godina 1962, 1965, 1968. bila je izabrana za asistenta. Kao docent, birana je 1970. i 1975. Vanredni profesor je postala 1979. a redovni profesor 1985.[1].
Razvoj Katedre za iberijske studije je tesno vezan za ličnost dr. Pavlović-Samurović. Grupa za španski jezik i književnost je osnovana 1971. godine pri Odseku za romanistiku i taj datum je ujedno i datum početka razvoja hispanistike u Srbiji.
Specijalno interesovanje je imala za delo Servantesa i takođe se smatra utemeljivačem srpske servantistike[1]. Bila je član Međunarodnog udruženja servantista i Međunarodnog udruženja Zlatni vek.
Dela[2]
- Jedno mišljenje Menendesa Pidala o jugoslovenskoj usmenoj poeziji (1977)
- Izbor tekstova iz književnosti španskog jezika: XIX i XX veka (1981)
- Don Kihot Migela de Servantesa (1982)
- Španska književnost: (srednji vek i renesansa). Knj. 1 (1985)
- Leksikon hispanoameričke književnosti (1993)
- Knjiga o Servantesu (2002)
- Antologija hispanoameričke poezije: Svetlosti Kordiljera