Arizona – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinos)
m robot Mijenja: nah:Arizona
m robot Dodaje: lij:Arizona
Red 158: Red 158:
[[lb:Arizona]]
[[lb:Arizona]]
[[li:Arizona]]
[[li:Arizona]]
[[lij:Arizona]]
[[lt:Arizona]]
[[lt:Arizona]]
[[lv:Arizona]]
[[lv:Arizona]]

Verzija na datum 4 august 2007 u 23:56

Arizona
Zastava savezne države Arizona Grb savezne države Arizona
Nadimak: Grand-Canyon-State

Copper-State

Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Arizona
Glavni grad Phoenix
Najveći grad Phoenix
Guverner Janet Napolitano
Službeni jezik engleski (74,1%)

španjski (19,5%) navaho (0,6%)

Površina 295.276 km²
 - Kopno 294.312 km²
 - Voda 942 km²
Stanovništvo (2004.)
 - Broj 5.743.834
 - Gustoća 19//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum 14. veljače 1912.
 - Poredak 48.
Vremenska zona Mountain: UTC-7
Zemljopisna širina 31°20'N - 37°N
Zemljopisna dužina 109°3'W - 114°50'W
Širina 500 km
Dužina 645 km
Visina
 - Najviša 3.851 m
 - Najniža 21 m
Kratice
 - Poštanska AZ
 - ISO 3166-2 US-AZ
Internet stranica az.gov

Povijest

U doba od 300. do cca. 1200. postojala je Hohokam kultura u južnoj Arizoni.

Europski misionari su stigli prvi put u 16. stoljeću: Marcos de Niza, španjolski Franjevac, putovao je oko 1539 po južnom dijelu SADa i opisuje sedam zlatna grada Ciboa. Francisco Vásquez de Coronado, španjolski Konkvistador, tražio je te gradove oko 1540.-1542.

Samu kolonizacija pokrenuli su katoličko-španjolski misionari. Podučavali su indijance katoličkoj vjeri. Nakon toga počeli su španjolci izgrađivati prve utvrđene gradove: (1752. Tubac, 1775. Tucson), da bi učvrstili svoju vladavinu na tom području. Arizona je nakon meksičke samostalnosti 1810. pripadala Meksiku. 14. veljače 1912. Arizona je primljena kao 48. država SADa.

Stanovništvo

U Arizoni žive 5.744.000 stanovnika (2004.), od toga 63,8 % bijelci, 25,3 % latinoamerikanci, 5,0 % indijanci, 3,1 % crnci i Afro-Amerikanci, 1,8 % Asiati. Postoje 1.901.327 kućanstva.

Od 2003. godine rode se više latinoameričke nego bijele djece. Očekuje se da će 2035. većina stanovnika Arizone biti latinoamerčkog podrijetla.

2000. godine stanovnici Arizone su se izjasnili koji im je materinski jezik, i to 74,1 % engleski, 19,5 % španjolski, 1,9 % navaho, 0,6 % drugi indijanski jezici i 0,5 % njemački.

49,9% stanovništva su muškarci i 50,1 % su žene.

BDP po stanovniku iznosilo je 2002. godine 23.573 US-Dollara.

Etničke zajednice

Indijanci: Cocopa, Halchidhoma, Halyikwamai, Havasupai, Hopi, Hualapai, Kohuana, Maricopa, Mohave, Navaho, Paiute, Papago, Pima, Quahatika, San Carlos Apache, Sobaipuri, Tonto, Yavapai i Yuma.

Religija

20% stanovnika Arizone sebe smatra kršćanima, u šta se broje katolici, Protestanti i Mormoni.

Priroda i parkovi

Navajoland
Datoteka:Grand Canyon from Moran Point.jpg
Grand Canyon
Jezero Powell

Arizona je poznata po svojim pustinjama i Canyonima. Nacionalni park Grand Canyon nalazi se na sjeveru, Canyon De Chelly National Monument na sjevero-istoku. Na granicu prema Utahu leži Monument Valley, na istoku postoji Petrified-Forest-Nationalpark a na jugu Saguaro-Nationalpark.

Prosvjeta

U Arizoni postoje dva međunarodno poznata fakulteta: University of Arizona u Tucsonu i Arizona State University u Tempeu kod Phoenixa. Uz to postoje još par manjih fakulteta koja su Northern Arizona University u Flagstaffu i Thunderbird - The Garvin School of International Management u Glendaleu kod Phoenixa. A u Phoenixu postoje još DeVry University, Southwestern College, University of Phoenix i Western International University, kao u Prescottu Embry-Riddle Aernautical University i Prescott College.

Gradovi

Grad Stanovnici
Phoenix 1.418.041
Tucson 512.023
Mesa 437.454
Glendale 235.591
Chandler 223.991
Scottsdale 221.792
Tempe 160.676
Gilbert 156.917
Peoria 132.487
Yuma 83.322