Antun Barac – razlika između verzija
m razne ispravke |
m +infobox biografija |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija biografija |
|||
| ⚫ | |||
| ime = Antun Barac |
|||
| slika = Antun Barac Ck 290708.jpg |
|||
| širina_slike = 250px |
|||
| ⚫ | |||
| ime_po_rođenju = |
|||
| datum_rođenja = <!-- {{Birth date and age|YYYY|MM|DD|df=y}} --> |
|||
| mjesto_rođenja = |
|||
| datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> |
|||
| mjesto_smrti = |
|||
| prebivalište = |
|||
| državljanstvo = |
|||
| zanimanje = |
|||
| roditelji = |
|||
}} |
|||
'''Antun Barac''' (Kamenjak, [[22. kolovoza]] [[1894]]. - [[Zagreb]], [[1. studenog]] [[1955]].) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar. |
'''Antun Barac''' (Kamenjak, [[22. kolovoza]] [[1894]]. - [[Zagreb]], [[1. studenog]] [[1955]].) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar. |
||
Verzija na datum 18 april 2012 u 20:30
| Antun Barac | |
|---|---|
 Spomenik Antunu Barcu u Crikvenici |
Antun Barac (Kamenjak, 22. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenog 1955.) bio je hrvatski povjesničar.
Životopis
Raspon njegovog znanstvenog zanimanja vrlo je širok i kreće se od kritičko – esejističkih napisa o manje važnim piscima, preko monografija o vrhunskim hrvatskim stvaraocima poput Nazora, Šenoe, Vidrića ili Mažuranića do velikih sinteza o hrvatskoj književnoj kritici 19. stoljeća ili započete povijesti hrvatske književnosti od hrvatskog narodnog preporoda do stvaranja bivše Jugoslavije. Dva su temeljna njegova polazišta u vrjednovanju književnosti. Ona mora biti izraz čovjeka u njegovom totalitetu, kao individualnog i društvenog bića, te duboko zahvatiti u osnovna pitanja života. Druga mu je teza da se velika umjetnost rađa samo iz velike boli. Dakako, najvažniji je vrijednosni kriterij koliko je pisac za svoj doživljaj našao adekvatni izraz. U svoja proučavanja unio je i specifični nacionalni kriterij, držeći da svaka mala književnost u većoj mjeri odražava društveni život svoga naroda nego velika. Otuda i poznata njegova krilatica o veličini malenih.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata Antuna Barca uhapsile su vlasti NDH i internirale u logoru Stara Gradiška, od listopada 1941. do svibnja 1942. godine. O tome piše u svojoj knjizi "Bijeg od knjige", koja je objavljena posthumno, 1965. u izdanju kuće Naprijed. Razdoblje zatočenja opisao je uglavnom trijezno i realno, za razliku od pretjerivanja i izmišljotina kojima obiluje "Konclogor na Savi", Barčeva suzatvorenika Ilije Jakovljevića.
