Diogen iz Apolonije – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 17: Red 17:
[[Category:Presokratovci]]
[[Category:Presokratovci]]


[[bs:Diogen Apolonjanin]]
[[cs:Díogenés z Apollónie]]
[[cs:Díogenés z Apollónie]]
[[de:Diogenes von Apollonia]]
[[de:Diogenes von Apollonia]]
[[en:Diogenes Apolloniates]]
[[en:Diogenes Apolloniates]]
[[es:Diógenes de Apolonia]]
[[es:Diógenes de Apolonia]]
[[fi:Diogenes Apollonialainen]]
[[fr:Diogène d'Apollonie]]
[[fr:Diogène d'Apollonie]]
[[it:Diogene di Apollonia]]
[[he:דיוגנס מאפולוניה]]
[[he:דיוגנס מאפולוניה]]
[[hr:Diogen Apolonjanin]]
[[ku:Diyojen]]
[[hu:Apollóniai Diogenész]]
[[hu:Apollóniai Diogenész]]
[[it:Diogene di Apollonia]]
[[ku:Diyojen]]
[[nl:Diogenes van Apollonia]]
[[nl:Diogenes van Apollonia]]
[[pl:Diogenes z Apollonii]]
[[pl:Diogenes z Apollonii]]
Red 33: Red 36:
[[sk:Diogenes z Apollónie]]
[[sk:Diogenes z Apollónie]]
[[sr:Диоген из Аполоније]]
[[sr:Диоген из Аполоније]]
[[fi:Diogenes Apollonialainen]]
[[sv:Diogenes från Apollonia]]
[[sv:Diogenes från Apollonia]]

Verzija na datum 27 maj 2007 u 18:19

Diogen iz Apolonije (grč. Διογένης Ἀπολλωνιάτης, oko 499–oko 428. god. st. e.) bio je antički grčki filozof, rođen najverovatnije u gradu Apoloniji na Kritu, premda postoji mogućnost i da potiče iz Apolonije u Frigiji.

Prema doksografskim zapisima Diogena Laertija, Diogen je bio "filozof prirode i veoma poznat Anaksimenov učenik" te, navodeći Demetrija Faleranina, tvrdi da je zbog velike zavisti umalo izgubio život u Atini. To da je bio poznat potvrđuje i činjenica da se njegov lik pojavljuje u Aristofanovoj komediji Oblakinje, koja je u Atini prikazana 423. god. st. e.

Premda je poreklom bio Doranin, Diogen je pisao jonskim dijalektom, kao i svi presokratski filozofi prirode. Nema sumnje da je neko vreme živeo u Atini, gde je u jednom trenutku zapao u veliku opasnost zbog svojih navodnih ateističkih stavova.

Diogen je, kao i Anaksimen, smatrao da je vazduh ono pranačelo iz koga proističu svi drugi elementi i ceo kosmos, i to putem zgušnjavanja i razređivanja. Glavni napredak u odnosu na Anaksimenovo učenje jeste Diogenova tvrdnja da vazduh, kao glavna sila, poseduje inteligenciju: "Vazduh koji se uskomešao u njemu nije samo naterao, nego je i upućivao. Vazduh kao počelo svih stvari nužno je večan i nepropadljiv element, ali kao duša on je takođe nužno obdaren svešću".

Prema tome, Diogen je zapravo pripadao staroj jonskoj školi, čije je učenje modifikovao u skladu s novim teorijama njegovog savremenika Anaksagore, premda je nastojao izbeći Anaksagorin dualizam. Njegovo najznačajnije delo nosi tradicionalni naslov O prirodi (Περὶ φύσεως); od toga spisa sačuvani su znatni fragmenti, najviše kod Simplikija. Moguće je da je napisao i dela Protiv sofista i O prirodi čoveka, ali su ti spisi možda i samo izvaci iz njegovog dela o prirodi.

Vidi također