Opatija Sankt Gallen

Izvor: Wikipedia
Kneževska opatija St. Gallen
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Aerial View of the Monastry of Sankt Gallen 14.02.2008 14-48-17.JPG
 Švicarska
Registriran: 1983. (7. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Kneževska opatija St. Gallen (njemački: Fürstabtei Sankt Gallen) je vjerski kompleks u gradu St. Gallen u Švicarskoj.

Zadužbena knjižnica opatije St. Gallen je jedna od najstarijih i najbogatijih u Europi[1], te posjeduje mnoge vrijedne rukopise i, između ostalog, najstariji arhitektonski crtež na svijetu. Od 1755. do 1768. godine Opatija je obnovljena u baroknom stilu izvanredne arhitekture, a 1983. god. upisana je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest[uredi - уреди]

<Karta područja utjecaja opatije St. Gallen koji je kasnije postao kanton St. Gallen
Plan opatije St. Gallen iz 816.-30. godine je najstariji arhitektonski crtež na svijetu

Opatiju je osnovao Sveti Otmar 719. godine, za vladavine Pipina Malog, na mjestu gdje je irski pustinjak Sveti Gall (- 646.) imao svoju pustinju (isposničko sklonište). Za vrijeme opata Walda iz Reichenaua (740.-814.) škola St. Gallena je postala središte umjetnosti, humanizma i znanosti, a prepisivanjem iluminiranih rukopisa zasnovana je slavna knjižnica. Po zahtjevu Karla velikog, papa Hadrijan I. mu je poslao u st. Gallen istaknute pjevače koji su proširili gregorijanski napjev.

Slijedeća stoljeća obilježilo je rivalstvo s obližnjom njemačkom opatijom Reichenau na Bodenskom jezeru. Kada su Mađari zaprijetili opatiji 924. do 933. godine, većina rukopisa je bila sklonjena u opatiju Reichenau, te su se poslije vratili u St. Gallen.

Tijekom 13. stoljeća je postala središte neovisne kneževine Svetog Rimskog Carstva, kojoj su kneževi bili njeni opati. Za vijeme opata Pia (1630.-74.) izgrađena je tiskara, a 1712. godine opustošili su je Švicarci odnijevši većinu knjiga u Zurich i Bern. Uslijedilo je vrijeme kaosa i St. Gallen je postao biskupskom rezidencijom, i obnovljena je u baroknom stilu od 1755. do 1768. godine. Stoljećima je bila vodeća benediktinska opatija u Europi sve do sekularizacije 1805. godine.

Zadužbena knjižnica St. Gallen[uredi - уреди]

Zadužbena knjižnica opatije St. Gallen (Stiftsbibliothek St. Gallen) je prepoznata kao jedna od najbogatijih knjižnica na svijetu. U njoj se nalazi najpotpunija kolekcija ranosrednjovjekovnih rukopisa na njemačkom govornom području Europe. God. 2005., prebrojano je oko 160.000 knjiga od kojih su 2100 rukopisi, polovica je iz srednjeg vijeka, a 400 ih je staro više od 1000 godina.

Interijer knjižnice dizajnirao je arhitekt Peter Thumb u rokoko stilu s izrezbarenim drvenim pokrovom i oslikanim štuko zidovima.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Opis knjižnice na Codices Electronici Sangallenses

Poveznice[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]

Koordinate: 47°25′23″N 9°22′38″E / 47.42306, 9.37722