Nefropidi

Nefropidi (od latinskog: Nephropidae^[1] je porodica morskih rakova iz reda desetonožaca (Decapoda), glavni rodovi su hlapovi (Homarus) i škampi (Nephrops).^[2]

Sadržaj/Садржај

Imaju po 10 nogu, od kojih na prva tri para imaju kliješta (latinski: chelae), naročito velika i snažna na prvom paru. Glava i prsni koš su im spojeni i prekriveni hitinskim oklopom.^[3] Ticala su im duža od tijela

Američki hlap (Homarus americanus) i škamp (Nephrops norvegicus) također poznat i kao norveški rak, su financijski najvrednije vrste, ljudi rado jedu njihov jako mišićav abdomen i kliješta.^[3]

Tamnozelenkasti evropski hlap (Homarus gammarus), živi na stjenovitom dnu duž evropske atlanske obale i Mediterana. Homarus capensis, koji živi u vodama oko Južne Afrike, naraste do svega 10 - 13 cm pa ima malu tržišnu vrijednost.^[3]

Nefropidi žive po svim oceanima svijeta^[4] osim polarnih mora i ekstremnih dubina.^[3]

Većina nefropida živi na dubinama od 9 do 3,500 metara, a najekstremnije vrste od 1,792 do 5,477 m.<ref name=obi> Podnose vrlo različite temperature vode od 0.368 - 28.604 °C.<ref name=obi> Vrste koje žive na velikim dubinama su potpuno slijepe ili imaju vrlo atrofirane oči.^[2]

Većina Nefropida su noćne životinje, hrane se strvinama ali i algama, živom ribom, malim školjkašima i drugim beskralježnacima koje nađu na dnu.^[3]

Pojedine vrste Nefropida su simbiotičke (parazitske) žive u škrgama ili ustima većih riba.

Nefropidi su beskralježnjaci sa jakim zaštitnim egzoskeletom, pa se kao i drugi zglavkari i oni moraju mitariti (promijeniti oklop), tokom tog procesa su vrlo ranjivi.