Alge

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Alge

Alge su široka skupina pretežno vodenih, fotosintetičkih organizama (od jednoćelijskih do višećelijskih) nalik na biljke. Pripadaju u kraljevstva Prokariota i Protista a dijele se na:

Zajednička osobina svih algi je vršenje fotosinteze pri kojem kao nusproizvod proizvode kiseonik (za razliku od nekih fotosintetskih bakterija). S iznimkom modrozelenih, alge su eukarioti tj. njihove stanice sadrže oganele uključujući jezgru i mitohondrije odjeljene membranom od citoplazme. Eukariotske alge također sadrže kloroplast u kojem se nalazi pigmenti za absorpcije sunčeve energije tijekom procesa fotosinteze. Kod većine algi, uz ostale pigmente koji im davaju karakterističnu obojenost (fikoeritrin - crvena, fikocijanin i alofikocijanin - plava, fukoksantin - smeđa, violaksantin - ljubičasta itd.), primarni pigment je klorofil.

Iako imaju mnogo sličnosti sa kopnenim biljkama makroalge nisu prave biljke jer im nedostaje specijalizovani vaskularni sustav (provodni sustav za tekućinu i nutrijente) koren, stabljika, listovi (uzimaju hranjive tvari, tekućinu i plinove direktno iz vodenog stupca) te zatvoreni reproduktivni organi (cvet ili šišarka).

Upotreba[uredi | uredi kod]

Makroalge upotrebljavaju kao hrana za čoveka. U azijskim zemljama alge se tradicionalno koriste u prehrani. Najveći potrošači danas su Japan, Kina i Koreja, ali i Island, Irska i Kanada. 90% potražnje pokriva se akvakulturom algi a oko 10% prikupljanjem iz prirodnih staništa. Kina je najveći proizvođač jestivih algi, godišnje se sabire približno 5 miliona tona. Najveći dio otpada na proizvodnju “kombu-a” od smeđe alge Laminaria japonica Japan proizvodi 600 000 tona jestivih algi godišnje gde 75% otpada za proizvodnju “Nori-a” (tanka alga kojom se omotava riža za suši). Nori se proizvodi od vrsta Porphyra.

Alge se mogu koristiti kao dodatak hrani. Od smeđih algi koje se sabiru melju i suše proizvodi se algino brašno (kaša) koje se koristi kao dodatak hrani za stoku.

Visoka koncentracija vlakna zadržava vlagu a koncentracija minerala koje alge sadrže obogaćuje tlo te je izvor elemenata u tragovima. Stoga alge se mogu koristiti i kao visokovrijedno gnojivo.

Neke makroalge imaju sposobnost apsorpcije iona teških metala iz onečišćenih voda, kao npr. cink ili kadmij. Ispusne vode iz uzgajališta često sadrže veliku količinu organskih tvari koje stvaraju probleme za akvatični život u obližnjim vodama. Makroalge su sposobne da iskoriste onečišćenje kao izvor hranjivih tvari za svoj metabolizam i time pročišćavaju vodu.

Izolirane tvari kao što su agar, alginati i karaginan izdvajaju se iz raznih crvenih i smeđih algi te imaju široku primenu u raznim industrijama (kozmetičkoj, farmaceutskoj, hemijskoj, prehrambenoj, tekstilnoj...).

Vanjske veze[uredi | uredi kod]