Narodna odbrana

Izvor: Wikipedia

Narodna odbrana je bila srpska paravojna formacija osnovana 1908. godine (u vreme Aneksione krize) u cilju pripajanja Bosne i Hercegovine Srbiji. Ova organizacija je iz Kraljevine Srbije u Bosnu slala četničke odrede, radi borbe protiv Austrije.[1] Za vreme Balkanskih ratova preko ove organizacije su regrutovani dobrovoljci za borbu u Makedoniji.

Ideologija[uredi - уреди]

1911. godine pamflet pod nazivom Narodna odbrana Izdanje Središnog odbora Narodne odbrane, usresređen na šest glavnih tačaka[2]:

  1. Podizanje, inspirativanje i jačanje nacionalnih osećanja.
  2. Prijavljivanje i regrutacija dobrovoljaca.
  3. Stavaranje jedinica dobrovoljaca i njihovo pripremanje za oružani sukob.
  4. Prikupljanje dobrovoljnih priloga, uključujući novac i druge stvari neophodne za ostvarenje svojih zadataka.
  5. Organizacija, oprema i obuka specijalnih revolucionarnih grupa (Komita), namenjeno za posebne i nezavisne vojne akcije.
  6. Razvijanje aktivnosti za odbranu srpskog naroda u svim drugim pravcima.

Centralni komitet Narodne odbrane nalazio se u Beogradu.

Delovanje[uredi - уреди]

Teritorijalna proširenja Kraljevine Srbije nakon balkanskih ratova.

U jesen 1912. balkanskim ratom je Makedonija podeljena između susednih država Srbije (Vardarska Makedonija), Bugarske (Pirinska Makedonija) i Grčke (Egejska Makedonija). Nakon zauzimanja vardarske Makedonije, vršen je pritisak na makedonsko slovensko stanovništvo da se izjašnjavaju kao Srbi. Oni koji su to odbijali su premlaćivani i mučeni.[3] Prema Izveštaju međunarodne komisije o Balkanskim ratovima, pripadnici Narodne odbrane su počinili teške ratne zločine nad civilnim stanovništvom.[4] U Skoplju se nalazio centralni komitet "narodne odbrane", a skopsko stanovništvo je njihovu centralu nazivalo "crna kuća", po zlokobnoj tajnoj organizaciji "Crna ruka" koja je stajala iza njih. U "crnu kuću" su nelojalni pojedinci odvođeni i premlaćivani.[5]

Nakon Sarajevskog atentata i početka prvog rata, u Austro-Ugarskoj su primijenjene vrlo oštre mjere protiv Narodne odbrane, Mlade Bosne i sličnih organizacija. Na najglasovitijem od tih procesa, na suđenju ljudima iz pokreta "Narodne odbrane" održanom u Banjoj Luci 1916. godine, optuženo je 156 osoba, od kojih ih je šesnaest osudeno na smrt a osamdeset šest na robiju.[6][7]

Izvori[uredi - уреди]

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]