Mladen Jakopec

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mladen Jakopec
Rođenje1938.
Lovrečan, Kraljevina Jugoslavija
Smrt7. 6. 2015.[1] (dob: 78)
Zlatar Bistrica, Hrvatska
NacionalnostHrvat
DržavljanstvoHrvatska
Zanimanjeindustrijalac, poduzetnik
Politička partijaHDZ
DjecaDavorin Jakopec

Mladen Jakopec (Lovrečan, 1938 - Zlatar Bistrica, 7. 6. 2015), kontroverzni hrvatski industrijalac, poduzetnik,[2] člana Poglavarstva Krapinsko-zagorske županije i jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).[3] Svojedobno je bio najveći vlasnik mesne industrije u Hrvatskoj.[4]

Biografija[uredi | uredi kod]

Poslovna, politička i sportska karijera[uredi | uredi kod]

Mladen Jakopec je rođen 1938 godine u Hrvatskom zagorju u selu Lovrečan kod Zlatar Bistrice u mesarskoj porodici s velikom tradicijom.[5] Jakopec je do 1990-ih i raspada SFR Jugoslavije bio nepoznata ličnost u Hrvatskoj. Kao član i jedan od osnivača HDZ-a, bio je kućni prijatelj predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana. Za života je bio vlasnik "Mesne industrije Jakopec", trgovačkog društva "Naprijed - Jakopec" s robnom kućom i pedesetak dućana iz Zlatar Bistrice i "Agroobrtničke banke" iz Zagreba. Također je bio vlasnik punionice mineralne vode. Za Jakopca se govorilo kako je u doba napada na Petrinju i gašenja proizvodnje u "Gavriloviću", tijekom rata u Hrvatskoj, dobio na uporabu prodavaonice navedene tvrtke na atraktivnim lokacijama u Zagrebu. Zbog poharanosti ratom "Gavrilovića" i "Belja", 1992 je postao vlasnikom najveće mesne industrije u državi. Samo u Zagrebu je imao osam prodavaonica, preko kojih je opskrbljivao sve bolje hotele i restorane. Jakopec je bio predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a obavljao je ukupno 47 poslovnih, političkih i sportskih funkcija.[4] U medijima ga se često nazivalo moćnim zagorskim mesarskim tajkunom.[6] Kao ugledni član HDZ-a Jakopec je pomoću političkih veza dobio unosan posao snabdijevanja mesom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP) i Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH).[3] Uvredom je smatrao naziv tajkun, jer kako je tvrdio njegova porodica se bavila proizvodnjom 150 godina.[4] Za svoj dug je govorio kako je zanemariv,[4] iako je grupacija Jakopec 1999 godine bila dužna 128.283.021 HRK. Od toga iznosa više od 75 milijuna HRK je otpadalo na kreditna zaduženja, 43 milijuna HRK na dobavljače i 10 milijuna HRK na doprinose državi. Samo "Mesna industrija Jakopec" je bila dužna 57 milijuna HRK za kredite, odn. ukupni dug "Mesne industrije Jakopec" za kredite i dobavljače je bio dosegao 90.551.000 HRK.[7] Dugovi su bili tri puta veći od ukupne vrijednosti imovine i ulaganja "Mesne industrije Jakopec".[8] Glede svoga pripadništva u HDZ-u, Jakopec je za života napominjao da je član od 1989, i to kao 47. na osnivačkoj listi. Pogodio ga je, kako je isticao, postupak prema njemu na Četvrtom općem saboru HDZ-a 1998 godine, kada nije bio predložen u niti jedan stranački odbor. Kada je predloženo njegovo smjenjivanje s funkcije predsjednika mjesnog ogranka HDZ-a u Zlatar Bistrici, rekao je kako misli da je to učinjeno po nalogu iz Zagreba, jer je voditelj Županijske skupštine HDZ-a u Krapini bio Ivić Pašalić.[4]

Velika ljubav Mladena Jakopca je bio nogomet. Bio je šef marketinga Hrvatskoga nogometnog saveza (HNS), te kandidat za predsjednika HNS-a. Govorilo se kako je uložio dosta novca za kupnju nogometaša NK Zagreba, ali i sudaca koji su sudili Zagrebove utakmice. Jakopec je to odlučno demantirao, istaknuvši kako NK Zagreb nikada nije namještao rezultat. Glede dovođenja igrača, napomenuo je kako je kupio samo golmana Miroslava Žitnjaka, napominjući da zbog toga cijelu noć nije mogao spavati, pitajući se "koliko je pajceka mogel kupiti za te peneze".[4]

Kontroverze[uredi | uredi kod]

Jakopca se svojedobno optuživalo da je nakon operacije "Oluja" velika količina napuštene stoke izbjeglih Srba dospjela u njegove klaonice, a da on za to nije platio niti kune. Jakopec je odgovorio kako je zbrinuo tisuću komada stoke koja mu se dovozila kamionima MUP-a, iako je za nju bilo nadležno Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Dodao je i kako mu je MUP na taj način kompenzirao veliki dug za opskrbu mesom, kojim je opskrbljivao i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske.[4]

Druga afera je bila vezana uz kupnju kuće u selu Gubaševo od "Bolnice za reumatske bolesti i rehabilitaciju" iz Krapinskih Toplica za 150.000 DEM. Tada je bila izdana građevinska dozvola za izgradnju ceste tj. produžetka postojeće Zagorske magistrale na trasi kupljene kuće, a to je Jakopcu kao članu HDZ-a bilo dobro poznato. On je potom tu kuću, u oktobru 1996, prodao Hrvatskim cestama za 1.9 miljuna DEM. Kuća je prethodno, 25. 1. 1996, bila opterećena hipotekom na 10 milijuna HRK za razdoblje od dvije godine, a pravo zaloga uknjižila je "Agroobrtnička banka" iz Zagreba, čiji je Jakopec bio većinski vlasnik.[4]

Optužnice i suđenje[uredi | uredi kod]

Jakopec je uhapšen zajedno sa Stjepanom Hajnićem, direktorom konjščinskoga javnog poduzeća "Komunalac", 6. 4. 2000 godine. Općinsko državno odvjetništvo iz Zlatara je Hajnića i Jakopca sumnjičilo da su pronevjerili 7.150.000 HRK i time počinili kazneno djelo zlouporabe ovlasti. Hajnić je 1999 godine, bez znanja nadzornog odbora poduzeća "Komunalac", Jakopcu izdao jamstvo za kredit od 6 milijuna HRK kod "Kreditne banke" (u vlasništvu Ivice Todorića) iz Zagreba. Hajnić je potom taj novac doznačio Jakopcu preko propale "Agroobrtničke banke" čiji je predsjednik Nadzornog odbora, ali i najveći dužnik bio sam Jakopec. Unatoč hipotekarnim osiguranjima Jakopčeva potraživanja u "Agroobrtničkoj banci" nitko nije želio kupiti.[2][6] Iste godine državno odvjetništvo u Zlataru je podnijelo istražni zahtjev protiv Jakopca pod sumnjom da je za sebe i svoju "Mesnu industriju Jakopec" nezakonito pribavio oko 31 milijun HRK. Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru je teretilo Jakopca da je počinio i poticao ostale osumnjičene (Davorin Jakopec (predsjednika Nadzornog odbora poduzeća "Naprijed-Jakopec"), Robert Bobinac (direktora poduzeća) i Stjepan Cindor (člana Nadzornog odbora)) na kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, te krivotvorenje službene isprave. Na taj je način za sebe nezakonito pribavio oko 14, a za trgovačko društvo "Mesna industrija Jakopec" oko 17 milijuna HRK.[9][10]

Jakopec je također optužen 2003 godine da je kao vlasnik i odgovorna osoba u "Mesnoj industriji Jakopec" 1998 godine s poduzećem "Sizim" iz Koprivničkog Ivanca ugovorio kupnju tovnih svinja vrijednih 568.276 HRK. Svinje je preuzeo iako je znao da ih ne može platiti. Vlasnik oštećenog poduzeća Marijan Markan potvrdio je kako je Jakopcu na temelju usmenog dogovora isporučio 500 - 600 svinja. Nije tražio jamstvo plaćanja, jer mu je Jakopec pokazao rješenje o interventnom otkupu svinja (prema kojemu je država mesnim industrijama trebala osigurati povoljne kredite u banci za otkup svinja). Jakopec mu je nakon toga platio samo 100.000 HRK, kao i 42.917 HRK kompenzacijom. U međuvremenu, samo nekoliko mjeseci nakon zadnje isporuke svinja, "Mesna industrija Jakopec" je otišla u stečaj, a svinje nisu isplaćene.[11]

2006 godine Županijski sud u Zlataru je potvrdio oslobađajuću presudu Mladenu Jakopcu, njegovom sinu Davorinu i Ivici Šimuncu da nisu oštetili državni proračun kako ih se teretilo. Trojicu se teretilo da su oštetili državni proračun za oko 300.000 HRK, ne plačajući davanja državi na iznose koji su radnicima isplaćivani na ruke. Davorin Jakopec je bio optužen da je kao direktor poduzeća "Jakopec - uvoz d.o.o." primio pozajmice od očeva poduzeća "Mesne industrije Jakopec" i naredio djelatnicima računovodstva da plaće radnicima isplaćuju na ruke iz blagajne tvrtke.[12]

Jakopec je također bio optužen da državi nije platio poreze i doprinose u iznosu višem od 6,7 milijuna HRK. Teretilo ga se i za 2 milijuna USD koje je u ime poduzeća "Naprijed - Jakopec" podigao u "Arab banci" u Austriji, a kao jamstvo za kredit u "Privrednoj banci Zagreb" (PBZ) založene su nekretnine "Naprijed - Jakopec" i "Mesne industrije Jakopec". Od 2 milijuna USD, Jakopec je 1,6 milijuna USD prebacio na račun "Mesne industrije Jakopec" kao dugoročnu pozajamicu za nabavu robe. Jakopec kredit nikada nije vratio, pa je "Arab banka" aktivirala garanciju i naplatila se od PBZ-a.[12]

Smrt i pokop[uredi | uredi kod]

Mladen Jakopec je umro 7. 6. 2015 godine. Pokopan je 9. 6. 2015 na mjesnom groblju u selu Lovrečan kod Zlatar Bistrice.[1]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ 1,0 1,1 Mladen Jakopec. osmrtnice.hr. Preuzeto 29. 11 2015
  2. ↑ 2,0 2,1 Uhićen Mladen Jakopec. Hrvatska radiotelevizija (6. 4. 2000). Preuzeto 29. 11 2015
  3. ↑ 3,0 3,1 Jutarnji list; Sanja Modrić; Stvara li Milan Bandić nekog novog Mladena Jakopeca?; 22. 11. 2000, Zagreb.
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 Igor Došen (6. 4. 2000). Koliko pajceka vrijedi jedan - nogometaš?!. Slobodna Dalmacija. Preuzeto 29. 11 2015
  5. ↑ Zoran Gregurek (20. 2. 2012). ISTRAŽUJEMO: U samo deset godina ugašeno 3.000 radnih mjesta!. zagorje.com. Preuzeto 29. 11 2015
  6. ↑ 6,0 6,1 Igor Došen (5. 4. 2006). Mesar Jakopec prebolestan je da bi ga slušali i novinari. Jutarnji list. Preuzeto 29. 11 2015
  7. ↑ Darko Goluban (23. 11. 1999). Ruše li Jakopca dugovi ili mediji?. monitor.hr (Vjesnik). Preuzeto 29. 11 2015
  8. ↑ Vlada sutra raspravlja o PIK-u Vrbovec i mesnoj industriji Jakopec. Hrvatska radiotelevizija (17. 11. 1999). Preuzeto 29. 11 2015
  9. ↑ Danijela Grnja (23. 11. 2000). Mladenu Jakopcu jednomjesečni pritvor. Slobodna Dalmacija. Preuzeto 29. 11 2015
  10. ↑ Podnesen istražni zahtjev protiv Mladena Jakopca i još tri osobe. Hrvatska radiotelevizija (21. 11. 2000). Preuzeto 29. 11 2015
  11. ↑ Jakopec nije platio 500 tovnih svinja. Večernji list (5. 5. 2003). Preuzeto 29. 11 2015
  12. ↑ 12,0 12,1 Sudska pobjeda zagorskog tajkuna. zagorje.com (4. 10. 2006). Preuzeto 29. 11 2015
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mladen_Jakopec&oldid=41751116