Misal po zakonu rimskog dvora

Izvor: Wikipedia
Misal po zakonu rimskog dvora

Misal po zakonu rimskoga dvora je naziv za hrvatsku inkunabulu tiskanu 1483. godine, točnije, 22. veljače 1483., kada je, prema podatcima tiskanje bilo završeno. Misal je otisnut samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Činjenica da je misal tiskan na srpskohrvatskom jeziku i glagoljicom, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV. stoljeća.

Unatoč svim nagađanjima, za ovaj (lat. editio princeps), koji je ujedno i prvi Misal u Evropi koji nije tiskan latinicom i na latinskom jeziku, ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u Veneciji, ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je tiskan na hrvatskome tlu. Zvonimir Kulundžić je publicist koji je zaslužan za postavljanje teze o Kosinju kao mogućoj tiskari Misala.

Osim Venecije, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljeni su tako Izola, Roč, Modruš u Lici i Kosinj. Tiskan je i na pergamentu, te je prva slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergamentu. Osim toga, to je i prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i crno. Mada se ne zna ni mjesto tiskanja, ni tiskari, ostaje činjenica da je to jedna od najljepših tiskanih inkunabula uopće.[1]

Misal prvi spominje zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700.- 1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar, a 1820. godine i bjeloruski slavist i orijentalist Mihail Bobrowski, koji duhovito primjećuje kako je "ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana". Bobrowski 20. listopada 1821. iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.

Sačuvano je jedanaest nepotpunih primjeraka i šest fragmenata od kojih se pet čuva u Zagrebu, dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Franjevački samostan u Zagrebu i Dominikanski samostan na otoku Braču imaju po jedan primjerak. Ostali primjerci se čuvaju u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu.

Izvori[uredi - уреди]

Literatura[uredi - уреди]

Zvonimir Kulundžić: Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, Zagreb, 1960.

Zvonimir Kulundžić: 500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige, Zagreb, 1983.

Povezani članci[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]