Roč
Županija | Istarska |
---|---|
Općina/Grad | Buzet |
Površina | 7, 01 km² |
Nadmorska visina | 334 m |
Pošta | 52425 Rič (Rozzo) |
Roč - Rozzo (tal.) je gradić u sjevernoj Istri u sastavu Istarske županije. Administrativno pripada gradu Buzetu.
Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]
Mjesto se nalazi na spoju vapnenaca, od kojih su građeni Ćićarija i Učka (Bijela Istra), i lapora, kakve su doline i hrpti ispod te dvije planine (Siva Istra). Nalazi se istočno od Buzeta iznad ceste Buzet-Lupoglav Između Ročkog Polja i Čiriteža, a ispod pruge Istarske željeznice. Sjeverozapadno se nalazi selo Stanica Roč a jugozapadno se nalaze Sušići i Rim
Od Roča vode dvije ceste, jedna u smjeru sjeveroistoka do sela Krkuž a druga vodi kroz kraško polje Kompanj u kome se nalazi 5 sela. .
Historija[uredi - уреди | uredi izvor]
Obzirom na svoju prošlost, Roč se smatra više mjestom (gradićem) nego selom. Ime Roč-Rozzo dolazi od keltskog Roz (toponimo "Roc" je jako proširen na prostranim područjima keltske kulture). Prostor na kome se nalazi Roč (sjeveroistočna Istra) bio je granični dio Kelta koji su prodrli u sjevernu Istru u V/IV. st.pr.n.e.
Rimljani su svoju utvrdu nazvali Castrum Rotium, možda analogno latinskoj riječi "roteus", što znači "okruženo mjesto".
U srednjem vijeku se prvi put spominje u jednom dokumentu iz 1064. pod imenom Rus. Od tada sve do 1209. Roč je bio pod grofovijom Istrom da bi od tada došao pod Akvilejsku patrijaršiju.
Od 1420. pa sve do pada Venecijanske Republike 1797. važan je obrambena fortifikacija od Austrijanaca.
Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]
Gradić Roč-Rozzo zbog očuvanih ranih kulturnih spomenka i dragocjenih starina spada u značajnu istarsku kulturnu baštinu:
- Postojeće zidine sa dvoje vrata podigli su Venecijanci 1421.
- Trijem sjevernog tornja pretvoren je u rimski lapidarij s brojnim natpisima na latinskom porodica Prisca, Petronia i Flaminia, kao i venecijanska lumbarda (bombarda) iz XVI. st.
- Kasnogotička crkva sv. Antona (San Antonio) iz XIV st. (izgrađena na mnogo manjoj kasnoantičkoj crkvi iz VI. stoljeća).
- Na crkvi sv. Antona ugrađen je poznati "Glagoljaški alfabet" koji B. Fučić datira u XIII. st.
- Kasnogotička katedrala sv. Bartola (San Bartolomeo), restaurirana 1494., a zatim preuređena 1746. i 1765. s promjenama u baroknom stilu,
- Prva štampana knjiga na čakavskom jeziku, Kosinjski misal iz 1483. godine, pripremljena je za tisak u Roču (pripremio Juri Žakan).
- Aleja glagoljaša - uz cestu od Roča do Huma postavljeni su brojni spomenici glagoljici i glagoljašima.
- Skulpture muzičkih instrumenata
Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]
- katedra Čakavskog sabora Roč
- KUD Istarski željezničar
Promet[uredi - уреди | uredi izvor]
Mjesto se nalazi na cestovnoj prometnici Rijeka - tunel Učka - Koper - Trst.
Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]
U samom gradiću je prema popisu stanovništva iz 1910. većinsko stanovništvo je bilo talijansko, ali nakon velikog Istarskog egzodusa nakon aneksije Hrvatskoj ostalo ih je jako malo.
Prema popisu stanovništva iz 1991. bilo je 51,12% Hrvata, 38,76% Istrijana, 3,37% Talijana, 1,68% Srba i 1,12% Slovenaca.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje je imalo 153 stanovnika.[1]
Sport[uredi - уреди | uredi izvor]
U mjestu djeluje boćarski klub Istra Aluminij osnovan prije 30 godina pod imenom BK Ročko polje. Najveći uspjeh kluba je ostvaren 2007. godine, kada je ušao u 2. hrvatsku boćarsku ligu - sjever.
Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]
![]() | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Roč |
Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]
|