Sovinjak

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sovinjak - Sovignacco
Sovinjak - Sovignacco na karti Hrvatske
Sovinjak - Sovignacco
Sovinjak - Sovignacco
Sovinjak - Sovignacco na karti Hrvatske
Županija Istarska županija
Općina/Grad Buzet
Nadmorska visina 260 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.37 N
 - z. d. 13.92 E
Pozivni broj 052
Autooznaka PU

Sovinjàk - Sovignac (istrovenetski) - Sovignacco (tal.) je pitoreskni gradić u sjevernoj Istri smješten na brežuljku, u sastavu Grada Buzeta. Iznad ceste koja dolinom Mirne od Buzeta vodi za Ponte Porton. Omiljeno je izletište poznato je po kulturnim spomenicima.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području Sovinjaka nalaze se sve tri karakteristične zone Istre. vapnenačka, pjeskovita i crvena Istra. Vodeni tokovi: rijeka Mirna-Quieto, potoci Bottonega - Butoniga), Sirotici - Mlaka, Senizza - Senica i Racizze - Rečica,

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • srednjovjekovna urbana arhitektura gradića sa blokovima kasnijh baroknih i klasicističkih kuća i palača i glavnom kalom koja vodi do središnje pjace s crkvom,
  • renesansni zvonik iz 1557. g. u akvilejskom stilu, a na mjestu stare parohijalne crkve sv. Jure (San Giorgio) iz 1556. izgrađena je 1927. nova crkva.
  • kasnogotička kapelica sv. Roka (početak XVI. st.) oštro bačvastog svoda ukrašena je freskama koje je 1571. izradio Dominik Udinski (Dominicus Utinensis,
  • žitnica iz 1647. s kamenim reljefom raspela na fasadi,
  • Spomenik žrtvama fašizma
  • kip Slavka Zlatića.

Prirodne znamenitosti: Minjera, najstariji rudnici boksita u Evropi, na brdu kod Sovinjaka.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Na brdu Sovinak, kako su ga nazivali Kelti (koji su u V/IV. st.pr.n.e. okupirali Histrie). u prapovijesno vrijeme je bio kašteljer keltskog plemena Subokrini. pronađena je keramika, brončni ukrasi i koštani alati. (Značajna je identičnost imena Sovinjak s francuskim toponimom Sauvignac, mjesto u francuskoj regiji Poitou-Charentes u kojoj su isto živjeli Kelti). Na istom brežuljku koji dominira dolinom Mirne, Rimljani grade svoj castrum.

U srednjem vijeku, 1064. po donaciji kralja Henrika IV dolazi u posjed markiza Istre Ulriha I. iz kuće Sveva Weimar-Orlamünde. Sin Urlich II. 1102. poklanja sve istarske posjede Akvilejskoj patrijaršiji koja vlada sve do kraja XII. st. (povremeno upravljana od goričkih grofova). 1195. spominje se feudalni kaštel (na današnjem cimiteru) koji je bio u funkciji do XV. st.

1324. feud Sovinjaka prelazi najprije Herardu iz Erbesteina, da bi 1341. prešao Mainhardu iz Rasch koji ženi udovicu Herarda, Ingrinu.

1374. prelazi, kao i sva grofovija, pod Austriju nakon što je od Hugona VI iz Duina prešao obitelji Walsee koji sklapaju ugovor sa Habsburgovcima..

1463. Sovinjak i njegov kaštel je razoren od vojske krčkog feudalca Ivana Frangipana, pa je sveden na minimalan broj stanovnika. U sljedećem razdoblju, kako bi se nadoknadio nedostatak stanovništva uslijed ratova, kuge i gladi, poziva se slavenske obitelji iz Kranjske, a ponešto i iz Dalmacije, da naseljavaju sela, pa se kraj kaštela gradi gradić koji se u XV. st. opasuje ziidinama.

Sovinjak je okupiran 1508. od Venečana, a 1523. postaje stalni posjed Serenissime; kaštel se utvrđuje i od tada skupa sa Dragučom (Draguccio), Ročom (Rozzo), Humom (Colmo) i Vrhom (Vetta) (pod komandom kapetana Rašpora (Raspo), (komandantom pazenatika, venecijanske vojske za istarska sela), čine pazenatik koji se iz Lovreča premješta u Rašpor (v. Julija,Povijest), obrambenu liniju uzduž granice s austrijskom pazinskom grofovijom sa sjedištem u Rašporu 0d 1394., a od početka XVI. st.u Buzetu.

Vladavina Serenissime trajala je 300 godina sve do 1797. kada postaje austrijski pod dominacijom habsburgovaca kao autonomna općina [1].

Od 1918. do 1943. pod Kraljevinom je Italijom, pa njemački Adriatisches Küstenland do 1945.

Pripadajuća naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradiću Sovinjaku (bivšoj općini) gravitiraju sljedeća sela:

Benesi - Beneži, Berda di Sovignacco - Sovinjska Brda, Bernozzi -Brnozi, Brazzana -Pračana, Cherti - Krti, Chertubrecchi --Krtov Breg, Dobresia - Drobežija, Germania -Jermanija, Crevatini -Hrvatini, Loquizza - Lokvice, Maieri - Majeri, Maieri di S. Martino - Majeri, Pighini - Pigini, Poglie di Sovignacco - Sovinjsko Polje, Rosario - Dršćari, San Quirino - Sv. Kirin, Sergobani - Srgobani, Simetti - Šimeći, Sirotici - Sirotići, Sovischine - Bartolići, Sussani - Sušani, Svicarìa - Švikarija, Toschiani - Puhi, Tucchi - Tuki, Valari - Valari, Valizza del Bottonega - Valice, Ziganti - Žugani, Zunzi - Cunjci.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Poljoprivreda i agrarni turizam

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

1921. općina Sovinjak 952 stanovnika, većini tal. materinji jezik. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, gradić je imao 27 stanovnika.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]