Međunarodni praznik rada

Izvor: Wikipedia
Plakat kojim se proslavlja 1. maj 1920. u Sovjetskoj Rusiji

Prvi maj ili Međunarodni praznik rada je praznik kojim pripadnici i simpatizera radničkog pokreta obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su njihovi pripadnici radničkog pokreta podnijeli kako bi se izborili za veća radna prava.

Prvi maj je svoj korijen imao u odluci vodećih američkih sindikata da, inspirirani pobjedom svojih kanadskih drugova, godine 1884. zahtijevaju donošenje zakona kojim bi se ustanovilo maksimalno osam sati rada dnevno. Taj je zakon trebalo donijeti do 1.5. 1886. Kada se to nije dogodilo, došlo je do velikog štrajka u SAD, a u Chicagu i do krvavih Haymarket nereda.

Otada se u SAD, a kasnije i u svim zemljama svijeta, Međunarodni praznik rada obilježavao velikim paradama i demonstracijama, koje su najčešće organizirali socijalistički, komunistički, anarhistički i drugi lijevo orijentirani pokreti.

Nakon Oktobarske revolucije, Prvi maj je postao državni praznik u SSSR-u, a potom i u drugim komunističkim državama. Kao državni praznik ga je ustanovila i Hitlerova Njemačka.

Zbog komunističkih konotacija, u SAD se radnički pokret odrekao Prvog maja, i kao Praznik rada slavi prvi ponedjeljak u septembru.

Nastojeći Prvom maju oduzeti njegov sekularni karakter, Katolička crkva je 1.5. proglasila Danom sv. Josipa radnika.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]