Lorentzova sila
Elektromagnetizam |
![]() |
Ključne stavke |
Elektricitet • Magnetizam |
Elektrostatika |
Magnetostatika |
Elektrodinamika |
Električna mreža |
Kovarijantna formulacija |
Naučnici
|
Lorencova sila je kombinacija sila kojima elektromagnetsko polje deluje na naelektrisanu česticu u pokretu. Ima dve komponente, električnu koja je proporcionalna električnom polju, E, i naelektrisanju čestice q, i magnetnu, koja pored naelektrisanja čestice i magnetne idukcije polja, B, zavisi još i od brzine čestice, v. Zbog vektorskog karaktera sila i polja Lorencova sila se najlakše izražava vektorskom Lorencovom jednačinom:
gde je
- F sila u njutnima
- E električno polje u voltima po metru
- B magnetsko polje (ili tačnije magnetna indukcija) u veberima po kvadratnom metru ili ekvivalentno u teslama
- q naelektrisanje čestice u kulonima
- v trenutna brzina čestice u metrima po sekundi
- i × je vektorski proizvod.
Stoga pozitivno naelektrisana čestica je ubrzana u istom smeru u kojem deluje i E polje, ali skreće pod pravim uglom u odnosu na polje B u skladu sa pravilom desne ruke.
Treba uočiti da magnetna komponenta sile deluje normalno na pravac kretanja čestice, dakle, magnetna komponenta ne vrši rad.
Uopšteni oblik[uredi | uredi kod]
Ako se brzina čestice približava brzini svetlosti, onda treba koristiti relativistički korigovanu formulu (Lorencov faktor-gama).
Jednačina u diferencijalnom obliku :
Lorencov (gama) faktor je definisan kao :
- c - brzina svetlosti
- p - proizvod mase i brzine (količina kretanja)
Relativistički izraz[uredi | uredi kod]
Odnosno, kao što je u teoriji relativiteta uobičajno, zapis u četvorkama :
- q - naelektrisanje
- - metrični tenzor
- - antisimetrični tenzor EM polja
- - četvorka brzine
Gde koristimo Ajnštajnovo pravilo o sumiranju tenzora po istim indeksima.
Drugi oblici zakona[uredi | uredi kod]
Lorencov zakon se može izraziti i preko gustine naelektrisanja ρ i gustine struje J kao
Integralni oblik Lorencovog zakona pogodan je za opisivanje naeletrisanih tela konačnih dimenzija gde po zapremini tela naeletrisanje, magnetna idukcija i brzina mogu da variraju.
Dejstvo komponenti sile[uredi | uredi kod]
Važno je napomenuti, da električno polje ubrzava naelektrisan predmet, a magnetsko polje ga uvodi u kruženje. Znači, predmet pod uticajem električnog polja ima ravnu putanju, a pod uticajem magnetskog polja predmet se vrti sa ciklotronskom frekvencijom. Po tom principu, samo sa magnetskim poljem, i očitanom ciklotronskom frekvencijom, računa se masa nepoznatih čestica (ciklotroni).
Vidi još[uredi | uredi kod]
- Indukcija
- Elektromagnetizam
- Magnetsko polje
- Električno polje
- Gustina magnetskog fluksa
- Maksvelove jednačine
- Majkl Faradej
- Elektromagnetna sila
- Amperov zakon
Reference[uredi | uredi kod]
- Serway and Jewett,Physics for Scientists and Engineers with Modern Physics, Thomson Brooks/Cole, 2004, ISBN 0-534-40846-X
- S. Macura, J. Radić-Perić, ATOMISTIKA, Fakultet za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu/Službeni list, Beograd, 2004, str. 38.