Kras (Dobrinj)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostale upotrebe, v. Kras (razvrstavanje).
Kras
Kras is located in Hrvatska
Kras
Kras
Kras na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Dobrinj
Mikroregija otok Krk
Nadmorska visina 266 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.109 N
 - z. d. 14.600 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 184
Pošta 51514 Dobrinj
Pozivni broj +385 051
Autooznaka RI

Kras je naselje na otoku Krku, na području općine Dobrinj, u Republici Hrvatskoj

Smještaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Nalazi se u unutrašnjosti otoka, gotovo na njegovom zemljopisnom središtu, na raskršću puteva koji vode iz Dobrinja prema Krku odnosno Malinskoj. Kras je najviše naselje na otoku Krku, smješten 266 metara nad morem. U neposrednoj blizini je i najviši vrh ovog dijela otoka, Kuševica, narodno Sv. Juraj, 311 m.n.m.

Prvi spomen mjesta[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi puta se spominje 30. prosinca 1230. godine u staroj glagoljskoj listini. Toponomastičar i romanist Petar Skok izvodi ime Kras od predlatinske, možda ilirske riječi „carsus“ iz koje se razvila hrvatska riječ kras, krš.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Kras je 1780. godine imao 185 stanovnika, 1898. godine 584, a najviše godine 1935. njih 702. Od tada je, zbog snažne emigracije, broj žitelja u stalnom padu. Prema posljednjem popisu iz 2001. godine, u Krasu su živjela 184 stanovnika, pretežno starije dobi.

Znamenitosti i zanimljivosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Župna crkva posvećena je Antunu Padovanskom. Izgradila ju je i održavala istoimena bratovština 1669. godine.

Na samom vrhu Kuševica nalazi se mjesno groblje te ostaci nekadašnje crkvice Sv. Jurja, a u blizini je i najveća „gromača“ (nakupina kamenja) na otoku, „Vela gromača“.

Mediji[uredi - уреди | uredi izvor]

  • U Krasu djeluje lokalna radio stanica „Radio Otok Krk“ ili skraćeno „Radio OK“.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Krasani se bave dijelom poljoprivredom, a dio ih radi u većim mjestima na otoku. S obzirom da je daleko od mora ili nekog značajnijeg turističkog centra, nema nikakvu turističku ponudu.

Poznate ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Petar Strčić — član HAZU, upravitelj njezina Arhiva, znanstveni i arhivski savjetnik, istaknuti hrvatski povjesničar, glavni urednik nekoliko zbornika, autor više pretežno povijesnih knjiga, predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu, Čakavskoga sabora, sveučilišni profesor.
  • Fra Bonaventura Dudakrštenjem Roko, franjevac, bibličar, sveučilišni profesor, prevoditelj, poliglot, pisac i pjesnik.[1]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Bolonić, Mihovil, Žic-Rokov,Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.
  • Lešić, Denis: Otok Krk: vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]