Koruška (vojvodstvo)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vojvodstvo Koruška
Herzogtum Kärnten
Vojvodina Koroška
Vazal Svetog Rimskog Carstva (do 1806)
konstitutivna država Austrijskog Carstva
Landessymbol Freistaat Bayern.svg
976. – 1918. Flag of Carinthia.svg [[Koruška|]]
 
Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg [[Kraljevina Jugoslavija|]]
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija
Karta Unutrašnje Austrije sa Koruškim vojvodstvom (žuta)
Glavni grad Sankt Veit an der Glan (do 1518)
Klagenfurt
Jezik/ci njemački, slovenski
Vlada vojvodstvo
Historija
 - Uspostavljena 976.
 - Ukinuta 1918.

Vojvodina Koruška (slovenski Vojvodina Koroška, njemački Herzogtum Kärnten) je ime historijskog vojvodstva koje se prostiralo većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije. Od 976. do 1806. bilo je dijelom Svetog Rimskog Carstva, te krunska zemlja Habsburške Monarhije do njezina raspada 1918.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

U 7. vijeku na tom je području postojala Kneževina Karantanija, koja je od 788. do 843. bila pod vlašću Karla Velikog. Ona se od 889. transformirala u marku (Koruška marka) koja je egzistirala do 976.

Oton II., car Svetog Rimskog Carstva odijelio je 976. Karantaniju od Bavarskog vojvodstva, a marka postaje vojvodstvo kojim od 1012. godine vlada plemićka porodica Eppenstein. U razdoblju do 1122. dobar dio područja današnje Gornje Štajerske prešao je u vlast Ottokara II. Štajerskog, a ostatak Karantanije/Koruške prešao je konačno u vlast dinastije Sponheim. Posljednji vojvoda iz te dinastije, Ulrik III., ostavio je Korušku u nasljedstvo Otakaru II., češkom kralju (1253.-1278.).

U vlasti Habsburgovaca[uredi - уреди | uredi izvor]

Leopold Stainreuter (1340.-1400.): Ustoličenje koruškoga vojvode

Nakon što je pobijedio Otakara i postao kralj Njemačke, Rudolf I. Habsburški dao je Korušku Meinhardu II. od Gorice i Tirola. Po izumiranju njegove dinastije, 1335., car Ludvig IV. Bavarac daje Korušku i južni dio Tirola Habsburgovcima. Koruška je još dugo ostala poluautonomno područje s vlastitim državnom upravom. Habsburgovci su dvaput podijelili teritorije među članovima svoje porodice. 1379. ugovorom iz Neuberga, te 1546. U oba slučaja Koruška je, zajedno sa Štajerskom i Kranjskom formirala Unutarnju Austriju. Nad tim većim područjem postojala je zajednička vlast, a vladalo se obično iz Graza.

1804. Koruška je uključena u Austrijsko Carstvo, a 1867. postala je krunska zemlja unutar austrijskog dijela Austro-Ugarske.

Kroz cijelo ovo razdoblje njemački se jezik širio na račun slovenskoga.

20. vijek[uredi - уреди | uredi izvor]

Po završetku Prvog svjetskog rata i raspadu Austro-Ugarske, 10. listopada 1920. održan je Koruški plebiscit kojim je trebalo odlučiti sudbinu ove pokrajine. Prema rezultatima plebiscita ona je podijeljena tako da je njezin veći dio pripao Austriji, a manji dio Kraljevini SHS, što je naslijedila današnja Slovenija.

Austrijski dio Koruške danas je savezna zemlja Koruška (Kärnten), dok je slovenski dio neformalna pokrajina Koruška (Koroška). Manji dio Koruške pripao je 1918. Italiji.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Claudia Fräss-Ehrfeld, Geschichte Kärntens (3 toma). Verlag Johannes Heyn, Klagenfurt 1984-2005

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]