Karmel
Karmel
Karem El/Har Ha'Karmel (הר הכרמל) Kurmul/Jabal Mar Elyas (الكرمل/جبل مار إلياس) | |
|---|---|
 Planina Karmel iz kibuca Ma'agan Michael | |
| Visina | 525,4 m |
| Planinski masiv | Karmel |
Lokacija
| |
| Država |  Haifa, Izrael
|
| Najbliža mjesta | Haifa |
Karmel (hebrejski: כרמל Karem El/Har Ha'Karmel, arapski: جبل الكرمل Jabal al-Karma ili جبل مار إلياس Jabal Mar Elyas, tj. "Ilijina planina") je planina i istoimeno gorje u Izraelu. Ime planinskog lanca je izvedeno iz hebrejske riječi el Kerem, što znači "Božji vinograd".
Smještena je na mediteranskoj obali, te ima dužinu od 23 km, širinu do 10 km i visinu 546 metara. Na planinskom lancu se pored grada Haife nalaze i drugi manji gradovi kao što su: Nešer, Tirat Hakarmel i Zichron Ja'akov. Planina je nekoć bila prekrivena vinogradima i doista je poznata po bujnoj vegetaciji zahvaljujući relativno velikim oborinama (u prosjeku 500–600 mm godišnje). Prosječna temperatura u području je oko 19 °C, prosječna vlažnost je 69 %. Od biljnih vrsta koje se javljaju na Karmelu tu su: hrast, maslina, lovor, rogač, grah, alepski bor, Quercus calliprinos i dr. Od životinja mogu se naći: jelen, srna, orao sova i bjeloglavi sup.
God. 1996. planina je proglašena prirodnim rezervatom UNESCO-a, a špilje doline Nahal Me’arota (ar. Wadi el-Mughara) su upisane na popis mjesta svjetske baštine u Aziji 29. lipnja 2012. jer su u njima pronađeni dokazi o pola milijuna godina ljudskog obitovanja, kulturne evolucije, prvih pokopa, arhitekture kamenog doba i prijelaza iz lovačko-sakupljačkog načina života u poljoprivredno-stočarsku kulturu.
Vjerski značaj[uredi | uredi kod]
Karmel se spominje u Starom Zavjetu kao mjesto gdje je prorok Ilija izazvao 450 Baalovih proroka da vide koji će Bog uspjeti zapaliti žrtvenu vatru, što je završilo Ilijinom i Jahveovom pobjedom[1].
Karmelićani su osnovani u 12. stoljeću kada je hodočasnik (ili križar) Sveti Bertold († nakon 1185.) na mjestu Ilijine špilje (na 520 m visine) osnovao katolički kontemplativni vjerski institut. Red se od tada postupno proširio svijetom i danas je jedan od najvećih katoličkih redovničkih zajednica u cjelini. Ustav Karmelićana iz 1281. godine se izravno odnosi na prastaru hebrejsku pustinjsku tradiciju na Karmelu:
Od tada, kada su proroci Ilija i Elizej pobožno živjeli na gori Karmelu, svetih otaca, Staroga i Novoga zavjeta (...) bez prestanka živjeti zavidnim načinom života u pokori u blizini svetog Ilijinog izvora.
Arheološka iskapanja na terenu su potvrdila prisutnost židovskih pustinjaka.
Novozavjetna knjiga Otkrivenja sv. Ivana spominje Megido i prolaz Karmela kao mjesta bitke Armagedona.
Kao mjesto Ilijine pobjede, štuju ga i muslimani koji ga zovu El-Maharaka ("mjesto vatre")[1], te su na tom mjestu izgradili džamiju koju je Napoleon pretvorio u bolnicu 1799., ali ju je paša Damaska uništio već 1822. godine.
Na Karmelu je i Bahá'í svetište, poznato kao "Međunarodni Baha'i centar" ili "Bábovo svetište", u kojemu se nalaze posmrtni ostacima sveca Bába i sina sveca Bahá'u'lláha, `Abdu'l-Bahá.
Povijest[uredi | uredi kod]
| Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel: špilje Nahal Me’arota / Wadi el-Mughare | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Izrael | |
| Registriran: | 2012. (36. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, v |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Tijekom istraživanja od 1929.-34. godine, oko 1931., Dorothy Garrod je istražila četiri spilje i nekoliko stijenovitih skloništa planine Carmel u dolini Nahal Mearot: el-Wad, el-Tabun, el-Jamal i Es Skhul[2]. Tu je otkrila ostatke neandertalaca i rane ostatke modernog čovjeka, uključujući kostur žene neandertalca pod nazivom Tabun I., koji se smatra jednim od najvažnijih ljudskih fosila ikada pronađenih. Iskopi kod el-Tabunasu najdulje stratigrafske zabilješke )oko 90 godina istraživanja) ljudske djelatnosti u regiji, u rasponu od 600.000 ili više godina (od ranog paleolitika do danas), što predstavlja otprilike milijun godina ljudske evolucije. Također postoji nekoliko dobro očuvanih ukopa neandertalaca i Homo sapiensa i opsežno dokumentiran prijelaz iz nomadskih skupina lovaca-sakupljača do složenih sjedilačkih poljoprivrednih društava (tzv. Natufijska kultura). Zajedno, ova mjesta ističu izniman značaj špilja Karmela za proučavanje ljudske kulturne i biološke evolucije u okviru paleo-ekoloških promjena. Zbog čega su postale UNESCO-va zaštićena svjetska baština 2012. godine.
Tijekom Drugog svjetskog rata Karmel je odigrao važnu stratešku ulogu jer je pobjedom u Karmelskom prolazu prema Jeruzalemskoj dolini britanski general Edmund Allenby promijenio tijek rata s Turskom.
Veliki šumski požar, najgori u povijesti Izraela, poharao je sjevernu stranu Karmela od 2. do 5. prosinca 2010. godine odnijevši 44 života i uništivši oko 5000 ha mediteranske šume[3].
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 Cheyne and Black, Encyclopedia Biblica
- ↑ Jane Callander, [Dorothy Annie Elizabeth Garrod (1892–1968)], Oxford Dictionary of National Biography, Oxford University Press, 2004.
- ↑ Ahiya Raved, Israel's Deadliest Fire Leaves 40 Dead, 2. prosinca 2010., Ynetnews (en) Preuzeto 15. srpnja 2012.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Mount Carmel - BiblePlaces.com Arhivirano 2012-07-05 na Wayback Machine-u, informacije i fotografije (en)
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Karmel |