Karl Freiherr von Hasenauer

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karl Freiherr von Hasenauer
historicizam

Portret Karla Hasenauera
Biografske informacije
Rođenje 20. juli, 1833.
Beč, Austrijsko Carstvo
Smrt 4. januar, 1894.
Beč, Austro-Ugarska
Opus
Polje arhitektura
Znamenita djela

Karl Freiherr von Hasenauer (* Beč, 20. juli, 1833. † Beč, 4. januar, 1894. [1]), bio je jedan od najznačanijih bečkih arhitekata kasnog historicizma iz faze izgradnje Ringstrassea uz Gottfrieda Sempera. [1]

Za života su ga zvali Makartom arhitekture misleći prvenstveno na njegov privilegerini položaj kod habsburgškog dvora, od kog je 1873. dobio titulu barona.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Karl Hasenauer bio je najbolji student prominentnih bečkih arhitekata Augusta Sicarda Sicardsburga i Eduarda Nülla. Tako da je bio glavni projektant velike Svjetske izložbe u Beču održane 1873. [1] Zajedno sa Gottfriedom Semperom dobio je narudžbu za izgradnju muzejskog kvarta (Naturhistorisches Museum i Kunsthistorisches Museum), uz podizanje nove habsburgške rezidencije Neue Hofburg i izgradnju Burgtheatra. [1]

Nakon što je Semperom - 1876. napustio rad, zbog razmimoilaženja sa Hasenauerom dovršio je sam započete objekte. [1]

Karl Hasenauer bio je majstor dekoracije koji je čvrsto vjerovao da je primarni cilj arhitekture stvaranje slikovitih zdanja, spojem različitih umjetnosti (arhitektura, skulptura, primijenjena umjetnost) u jedinstvenu cjelinu. [1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]