- Za ostale upotrebe, v. Kalna (razvrstavanje).
Koordinate: 43° 24′ 19" SGŠ, 22° 25′ 21" IGD
Kalna je naselje u Srbiji u opštini Knjaževac u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 553 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 629 stanovnika). Do 1965, godine je ovo naselje sedište Opštine Kalna koju su činila naseljena mesta: Aldina Reka, Balta Berilovac, Crni Vrh, Ćuštica (tada pod zvaničnim nazivom Čuštica), Gabrovica, Inovo, Jalovik Izvor, Janja, Kalna, Ravno Bučje, Stanjinac, Šesti Gabar, Tatrasnica i Vrtovac. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav opštine Knjaževac. Oblast čije je središte Kalna poznata je i pod imenom Budžak.
Nalazi se na obroncima Stare planine, odnosno Midžora.[1]
Na mestu današnjeg naselja Kalna, postojalo je antičko utvrđenje koje je u periodu od 530—552. godine obnovio rimski car Justinijan. Svrha tog utvrđenja bila je da zatvori ulaz u dolinu Trgoviškog Timoka i da brani „put metala” (antičkog rudarstva) na Staroj planini.[2]
Stanovništvo se pretežno bavi stočarstvom, što je uslovljeno konfiguracijom terena.[1]
Iz Kalne se mogu praviti lepe ture na vrhove Stare planine: Midžor (2.169 m), Babin Zub (1.758 m), Sveti Nikola (1.710 m), Pisana Buka (1,230 m).[1]
Svojevremeno je kod Kalne pronađen uranijum i 1963. godine otvoren rudnik, sa kojim se nagoveštavao preporod čitave istočne Srbije. U istu svrhu izgrađen je i hotel „Uran“..[1] Velika savezna investicija Jugoslavije, uvijena u konspirativnost, ubrzo je pokazala kao promašaj, o kome se malo pričalo, pa je rudnik već 1965. zatvoren. Sva oprema stavljena je pod ključ, a ulaz u rudnik zazidan.[3]
U naselju Kalna živi 476 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,4 godina (45,6 kod muškaraca i 52,9 kod žena). U naselju ima 246 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,24.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [5]
|
|
m |
|
|
ž |
? |
1 |
|
|
3 |
80+ |
7 |
|
|
22 |
75-79 |
15 |
|
|
23 |
70-74 |
26 |
|
|
37 |
65-69 |
29 |
|
|
30 |
60-64 |
15 |
|
|
32 |
55-59 |
9 |
|
|
9 |
50-54 |
15 |
|
|
19 |
45-49 |
28 |
|
|
16 |
40-44 |
20 |
|
|
15 |
35-39 |
15 |
|
|
11 |
30-34 |
10 |
|
|
14 |
25-29 |
11 |
|
|
13 |
20-24 |
11 |
|
|
6 |
15-19 |
14 |
|
|
12 |
10-14 |
20 |
|
|
12 |
5-9 |
9 |
|
|
8 |
0-4 |
10 |
|
|
6 |
prosek |
45.6 |
|
|
52.9 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
295
|
299
|
338
|
311
|
288
|
245
|
246
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
80
|
86
|
38
|
29
|
10
|
3
|
-
|
-
|
-
|
-
|
2.24
|
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
226
|
53
|
137
|
9
|
27
|
-
|
262
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
31
|
144
|
74
|
13
|
-
|
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
Muški
|
78
|
15
|
-
|
-
|
30
|
1
|
5
|
3
|
3
|
3
|
Ženski
|
44
|
7
|
-
|
-
|
16
|
-
|
-
|
2
|
3
|
-
|
Oba
|
122
|
22
|
-
|
-
|
46
|
1
|
5
|
5
|
6
|
3
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
Muški
|
-
|
2
|
8
|
2
|
3
|
2
|
-
|
-
|
1
|
Ženski
|
-
|
1
|
1
|
5
|
8
|
-
|
-
|
-
|
1
|
Oba
|
-
|
3
|
9
|
7
|
11
|
2
|
-
|
-
|
2
|
Tokom realizacije projekta „Atlas narodnog graditeljstva Srbije“, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, u Kalni je evidentiran jedan objekat narodnog graditeljstva[6]. Radi se o građevini sagrađenoj krajem 19. veka, kao kući predsednika opštine Milana Živića. Građevina je naglašene pravougaone osnove, podignuta nad podrumom. Ima četiri prostorije sa centralnom ižom u kojoj je otvoreno ognjište i dvoja naspramnih vrata. Karakteriše je podužni trem sa nizom lučnih otvora.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Srbija znamenitosti i lepote, NIP Književne novine, 1965
- ↑ Knjaževačke novine br. 15 - Vodenice iz zasede, str. 8[mrtav link], Pristupljeno 8. 4. 2013.
- ↑ Politika - Bez uranijumskog strašila, (2007) Arhivirano 2012-04-15 na Wayback Machine-u, Pristupljeno 8. 4. 2013.
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
- ↑ Atlas narodnog graditeljstva Srbije[mrtav link], Pristupljeno 8. 4. 2013.