Jyllands-Posten

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Jyllands-Posten
Jyllands-Posten
Tip dnevne novine
Format cijeli format
Vlasnik Fondacija Jyllands-Posten
Izdavač JP/Politikens Hus
Urednik Jørn Mikkelsen
Osnivanje 2. oktobar 1871. (1871.-10-2.) (150 god.)
Politička orijentacija liberalni konzervativizam
konzervativizam (do 1938)
Jezik danski
Sjedište Viby J (Aarhus), Danska
Tiraž 120.000 (2010)
OCLC 32877410
Službeni website www.jyllands-posten.dk

Jyllands-Posten (dan. Morgenavisen Jyllands-Posten) je jedan od tri najveća danska dnevna lista (druga dva su Politiken i Berlingske Tidende). Jyllands-Posten je najčitaniji danski list. U osnivačkom dokumentu ovih dnevnih novina stoji da Jyllands-Posten treba da izlazi kao liberalne i nezavisne novine. Jyllands-Posten je osnovan 1871. i izdaje se od strane društva koje također štampa i Politiken i Ekstra Bladet. Sjedište Jyllands-Postena je u Aarhusu.

Kontroverze[uredi - уреди | uredi kôd]

Historijske simpatije[uredi - уреди | uredi kôd]

Historijski gledano, ove dnevne novine su uvijek zauzimale jasnu desničarsko-konzervativnu liniju. U 1920-im i 1930-im su ove novine privukle pažnju sa svojim jasnim simpatijama prema fašizmu i razumijevanju za njemačku nacističku diktaturu. Kada je Benito Mussolini došao na vlast u Italiji 1922. godine, u Jyllands-Postenu je napisano: "Vrlo snažan čovjek, kakav je Mussolini, je upravo ono što je potrebno italijanskom narodu". Godine 1933. Jyllands-Posten je čak argumentirao uvođenje diktature u Danskoj: "Sada glasači znaju da je narodna uprava pretvorena u partijsku upravu, bez ikakvog obzira se sklanja u stranu zbog partijskog politikanstva. To nas dovodi do zaključka da većina glasača iskreno želi diktaturu kao jedini izlaz do zdravog stanja u državi". Za vrijeme Drugog svjetskog rata više radnika ovog lista je bilo uključeno u otpor protiv nacista, a telefonska linija je često korištena za komunikaciju sa Danskim odborom za slobodu (Dansk Frihedsråd).

12 Muhamedovih crteža[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: 12 crteža Muhameda

Kada je Jyllands-Posten objavio 12 karikatura Muhameda 30. septembra 2005., novine su postale epicentar internacionalne debate o slobodi govora. Konflikt je nastao jer Islam ne dozvoljava slikanje poslanika Muhameda. Dvojica karikaturista su dobili prijetnje smrću, te su zbog toga morali "pod zemlju". Ambasadori iz Turske, Saudijske Arabije, Irana, Pakistana, Egipta, Indonezije, Alžira, Bosne i Hercegovine i Libije su, zajedno sa predstavnicima Maroka i palestinske delegacije, obznanili svoje nezadovoljstvo i tražili sastanak kod danskog premijera Anders Fogh Rasmussen, što je ovaj odbio, objašnjavajući da on tu nema nikakvog uticaja, te da je u Danskoj na snazi sloboda govora. U Kašmiru je više stotina hiljada ljudi protestvovalo na ulicama. Dana 26. januara 2006. Saudijska Arabija je povukla svog ambasadora, a u zemlji je počeo masovni bojkot danskih proizvoda što je posebno pogodilo mliječnog giganta Arla Foods.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]