Kontroverza oko Jyllands-Postenovih karikatura Muhameda

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 12 crteža Muhameda)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Karikature Muhameda su 12 crteža objavljenih u danskim novinama "Jilands-Posten" 30. septembra 2005. godine, preuzete kasnije u norveškom časopisu "Magazinet", nemačkom "Di Veltu", francuskom "Frans soar". Karikature su satirična ilustracija članka koji je, između ostalog, govori o samocenzuri i slobodi govora. Članak je naglasio izjavu jednog danskog pisca da ne postoji ilustrator u Danskoj koji bi pristao da nacrta ilustracije u jednoj dečjoj knjizi o Muhamedu, osim anonimno. Među 12 karikatura na jednoj se sugeriše da Muhamed ima skrivenu bombu u turbanu.

Ove karikature su se pretvorile u veliki međunarodni incident. Jedanaest islamskih zemalja (uključujući je zahtevalo hitne mere danske vlade protiv inkriminisanih novina. Libijska i saudijska vlada su povukle ambasadore iz Danske, a Libija je zatvorila ambasadu u Kopenhagenu. Međunarodna organizacija islamskih zemalja traži uvođenje sankcija Ujedinjenih nacija protiv Danske, a širom Bliskog istoka se pale danske zastave. Vlasnik francuskog "Frans soar" je otpustio glavnog urednika zbog objavljivanja karikatura.

Jiland posten je poslao dva ([1] Arhivirano 2009-03-25 na Wayback Machine-u [2] Arhivirano 2006-04-19 na Wayback Machine-u) otvorena pisma muslimanima, u kojima objašnjava da ilustracija nije bila usmerena da uvredi ikoga, i žali zbog nastalih neprijatnosti.

Islamska tradicija[uredi | uredi kod]

Islam zabranjuje verniku da pravi slike, skulpture ili na drugi način prikazuje lik Muhamedov, iz bilo kog razloga. Ovo je strogo naređeno jer postoji zabrinutost zbog mogućeg ikonopoklonstva - obožavanja ikona koje mogu voditi do obožavanja proroka umesto jedinog boga, Alaha.

Početak[uredi | uredi kod]

Karikature su prvi put objavljene krajem septembra 2005. godine. Otprilike dve nedelje kasnije oko 3500 ljudi je mirno protestvovalo u Kopenhagenu. Novembra iste godine, nekoliko evropskih novina su ponovo objavile karikature što je prouzrokovalo nove proteste. Štrajk radnika je tada počeo u Pakistanu i nekoliko organizacija je javno kritikovalo dansku vladu. Dodatni protesti, pretvoreni u demonstracije, su održani u januaru 2006, i kasnije istog meseca je započet bojkot danske robe. Nekoliko islamskih zemalja je povuklo svoje ambasadore iz Danske, i demonstracije, od kojih nekoliko agresivnih, su nastavljene. Demonstracije su nastavljene u februaru, i danska ambasada u Damasku, glavnom gradu Sirije, je spaljena od strane demonstranata.

Uzrok problema[uredi | uredi kod]

Debata o samoj cenzuri[uredi | uredi kod]

17. septembra 2005. godine, danska novina Politiken ja objavila članak pod nazivom "Dyb angst for kritik af islam" [1] ("Duboki strah od kritikovanja Islama"). Članak je bio o problemu na koji je nailazio pisac Kåre Bluitgen, koji nije mogao da nađe ilustratora koji je bi bio spreman da radi sa njim i ilustruje Bluitgenovu dečiju knjigu "Koranen og profeten Muhammeds liv" („Kuran i život proroka Muhameda“). Tri karikaturiste i ilustratora su odbili piščevu ponudu, sve dok jedan slikar nije pristao da radi anonimno. Prema Bluitgenu:

Jedan od umetnika je odbio da sarađuje navodeći primer ubijenog filmskog direktora Tea van Goga u Amsterdamu, dok je drugi odbio odazivajući se na napad profesora na Karsten Nibur Institutu u Kopenhagenu. Oktobra 2004, profesor je napadnut od strane pet nepoznatih napadača koji su bili protiv profesorovog čitanja Kurana publici koja se sastojala od hrišćana i nemuslimana na pomenutom institutu.[2]

Odbijanje prva tri umetnika da sarađuju je protumačeno kao primer samocenzure i to je dovelo do debate u samoj Danskoj, pri kojoj su drugi slučajevi sa istim razlozima prijavljeni. Komičar Frank Hvam je izjavio da se ne bi usudio da satiriše Kuran na televiziji, dok su prevodioci kolekcije eseja kritičnih prema islamu radili svoj posao samo pod uslovom potpune anonimnosti.

Objavljivanje karikatura[uredi | uredi kod]

30. septembra 2005, dnevne novine objavljuje članak pod nazivom "Muhammeds ansigt" "[3]("Lice Muhameda"). Članak se sastojao od 12 satiričnih karikatura (od kojih je samo nekoliko prikazivalo Muhameda) i prateći tekst autora Fleming Roza koji je komentarisao sledeće:

Neki Muslimani odbijaju da prihvate moderno sekularno društvo. Oni zahtevaju posebne povlastice, i institiraju na posebne pažnje kada su u pitanju njihova religijska osećanja. To je potpuno nekompatibilno u društvu sa modernom demokratijom i slobodom govora, u kojem morate biti spremni na mogućnost da ćete naići na uvrede i ismejavanja. Naravno nije uvek lepo i prijatno za oči, i to ne znači da religiju, bilo koju religiju, treba ismevati po svako cenu, ali to je manje vašno u ovom kontekstu. [...] mi smo na veoma klizavom putu gde niko ne zna kakav će epilog imati samocenzura. Zato su Jiland-Posten novine pozvale članove Danske Unije karikaturista da nacrtaju Muhameda onako kako ga vide.[...][4]

Nakon poziva novina oko četrdesetak umetnika da daju svoju interpretaciju i viđenje kako bi Muhamed izgledao, dvanaest sledećih karikatura je izabrano:

  • Lice Muhameda kao deo islamskog simbola zvezde i polumeseca. Njegovo desno oko je deo zvezde, dok polumesec okružuje njegovu bradu i lice.
  • Muhamed sa bombom u svom turbanu, kojoj je upaljen fitilj i na kojoj su ispisane islamske zapovesti. Od svih karikatura ova se smatra najkontroverznijom.
  • Muhamed stoji i iznad glave mu je oreol u obliku polumeseca.
  • Apstraktna karikatura sa polumesecima i Davidovom zvezdom i pratećom pesmom koja govori i ženama kao potčinjenim članovima društva.
  • Muhamed kao lutalica negde u pustinji i u pozadini je nacrtano sunce koje zalazi. Takođe u pozadini je i magare.
  • Uplašeni karikaturista koji nervozno želi da nacrta lik Muhameda, i pritom gleda iza ramena da neko ne naiđe.
  • Dva ljuta Muslimana koji izgledaju kao da idu u bitku sa mačevima i bombama, i Muhamedom pored njih, koji im govori „Opušteno, to je samo karikatura nekog nevernika“.
  • Dečak koji izgleda arapskog porekla, stoji ispred table u učionici, i gestikulira ka ispisanim rečima na persijskom jeziku farsi. U prevodu sa farsija reči ispisane na tabli znače „Redakcijski tim Juliand Posten novina je grupa provokatora“. Dečak je označen kao Muhamed. Ovo se vidi kao uvreda, jer se karikaturom smatra da je Muhamed tek druga generacija imigranata u Danskoj, umesto da je Muhamed osnivač islama.
  • U sledećoj karikaturi Muhamed je nacrtan sa crnom prevlakom preko očiju, i mačevima, dok iza njega stoje dve žene obavijene u crnom, sa potpuno otvorenim očima.
  • Muhamed na oblaku, pritom pozdravljajući tek pristigle bombaše samoubice sa rečima „Ctanite, stanite, ponestalo nam je devica“. Ovo aludira na moguće nagrade bombaša samoubice za svoja dela protiv nevernika u svetom ratu.
  • Na poslednjoj karikaturi je autor Kare Bluitgen sa turbanom na glavi u koji upada pomorandža sa napisom Publicitet. U njegovoj ruci je slika Muhameda, koja aludira na njegovu dečiju knjigu o Kuranu i Muhamedu. U danskom jeziku postoji izreka Pomorandža u turbanu, što se prevodi kao nepredviđena sreća, ali u ovom kontekstu dodano kao nepredviđena sreća u pogledu njegove knjige koja ovim karikaturama dobija besplatni pulicitet.

U centru dvanaest karikatura:

  • Red od sedam kriminalaca koje svedok ne može da identifikuje. Međutim kad se bolje pogleda oni u redu gde bi trebalo da stoje kriminalci su Hipik, danski političar Pia Kjersgard, Isus Hrist, Buda, Muhamed, Indus, i autor dečije knjige Kare Bluitgen, koji jedini drži naslov „Kareova kancelarija za odnose sa javnošću, molim vas zovite i dajte nam ponudu“.

Islamska tradicija[uredi | uredi kod]

Mnogi mislumani veruju da bilo kakvo grafičko prikazivanje religijskih figura ili nekad i ljudskih tela je neprimerno. Međutim Kuran, islamska sveta knjiga, nigde direktno ne zabranjuje grafičko prikazivanje ljudskih figura, već zabranjuje samo svaku vrstu obožavanja. Direktna zabrana grafičkog prikazivanja svetih figura je nađena samo u Haditu, tradiciji koja se prenosi verbalnim putem sa generacije na generaciju. Postoje na hiljade hadita, od kojih se mnoge smatraju slabim u osnovi da bi se primenjivale. Tako da svako gledanje na ove karikature može da se vidi kao lični izbor.

Gledišta sa kojeg se posmatraju grafička prikazivanja u muslimankih društvima su različita od društva do društva. Muslimani šiiti su tradicionalno veoma tolerantni u pogledu grafičkog prikazivanja religijskih ljudskih figura, dok su muslimani suniti manje tolerantni u ovom pogledu.

Međutim većina modernih muslimana danas veruje da su portreti, fotografije, filmovi i ilustracije koje prikazuju religijske figure potpuno dozvoljene. Samo neke sunitske interpretacije islama su protiv ove vrste umetnosti. Većina staromodnih muslimana, i današnji muslimani ekstremisti koji uzimaju sve za razlog svetog rata, imaju stavove koji se protive prikazivanju religioznih figura.

Uvredljive satirične slike ili fotografije su već drugi slučaj, kako su protumačene ove karikature. Pokazivanje nepoštovanja Muhamedu i islamu se smatra huljenjem. Prema Bi-Bi-Si-ju BBC Arhivirano 2006-02-05 na Wayback Machine-u elemenat koji povezuje terorizam i Muhameda je ono što muslimani smatraju veoma uvredljivim. [5]

Reakcije muslimanskih zemalja[uredi | uredi kod]

Veliki broj muslimana je gnevan zbog objavljivanja ovih karikatura. Ovaj gnev je ispoljen u velikom broju javnih protesta, novina, članaka, imejlova i SMS poruka u raznim arapskim državama i islamskim zemljama. Iako su autori ovih karikatura javno rekli da ne vide Muhameda kao teroristu, mnogim muslimanima je ovo teško da poveruju kada jedna od karikatura pokazuje Muhameda sa bombom u turbanu kojoj je upaljen fitilj.

Arapi i muslimani smatraju da na Zapadu postoje dvostruki standardi. Naime, vređanje islama i muslimana spada pod slobodu govora, dok se smatra potpuno nedoličnim govoriti o rasizmu i semitimizmu. Ovo je i napisao kolumnista Mohamed al-Šaibani u dnevnim kuvajtskim novinama Al-Kabas.

Hronologija događaja[uredi | uredi kod]

2005[uredi | uredi kod]

Septembar[uredi | uredi kod]

30. septembar[uredi | uredi kod]
  • Karikature sa likom propovedača Muhameda u raznim situacijama su objavljene u danskim novinama.

Oktobar[uredi | uredi kod]

9. oktobar[uredi | uredi kod]
  • Islamsko Društvo Danske zahteva da se novine izvine svima muslimanima i da uklone karikature.
14. oktobar[uredi | uredi kod]
  • 3500 ljudi se okuplja u mirnim protestima ispred kancelarije novina u Kopenhagenu.
  • Dvojici umetnika iz grupe koje je nacrtalo 12 karikatura je preporučeno da se sklone jedno vreme iz javnosti nakon dobijanja najava ubistava.
17. oktobar[uredi | uredi kod]
  • El Fagr je objavio 6 karikatura
19. oktobar[uredi | uredi kod]
  • Jedanaest ambasadora zahteva sastanak sa premijerom Danske Anders Fog Rasmusenom i traže od njega da se distancira od karikatura, kao i od drugih derogatornih komentara protiv islama u danskim medijima. Premijer odbija da se sastane sa ambasadorima na osnovu da on ne može da se meša i slobodu govora koju poseduju mediji.
28. oktobar[uredi | uredi kod]
  • Danska policija dobija pozive u kojima grupe musimana protestvuju protiv karikatura i navode da su karikature namerno objavljene kako bi se rugalo islamu, nešto što Danski zakon zabranjuje (§ 140).


Novembar[uredi | uredi kod]

  • Od novembra do decembra: Delegacija nekolicine hodža iz Islamskog Društva Danske putuje na Bliski istok kako bi se posvetila veća pažnja karikaturama.
  • U novembru još jedne danske novine objavljuju karikature.

[6]

3. novembar[uredi | uredi kod]
  • Nemačke novine Frankfurter Allgemeine Zeitung [3] objavljuju jednu od karikatura.
24. novembar[uredi | uredi kod]
  • Specijalna komisija Ujediljenih Nacija za slobodu religije i religijskih verovanja i Specijalna komisija za moderne oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i sličnih netolerancija zahteva od danske misije pri Ujedinjenim nacijama da dostave zvanični stav i raport o slučaju sa karikaturama. [7]

Decembar[uredi | uredi kod]

2. decembar[uredi | uredi kod]
  • Pakistanska politička stranka Džamat-e-Islam objavljuje nagradu od $ 10000 bilo kome ko ubije nekog od autora karikatura. Kasnije je otkriveno da je ovo samo trač.
7. decembar[uredi | uredi kod]
  • Štrajk zaposlenih započinje u Pakistanu usled objavljivanja karikatura.
  • Luis Arbur, Visoki Sekretar ujedinjenih Nacija za Ljudska Prava je izrazila zabrinutost oko karikatura i rekla da Ujedinjene nacije moraju da dalje ispituju moguće kršenje religijskih prava.[8]
19. decembar[uredi | uredi kod]
  • Dvadeset i dva nekadašnja Danska ambasadora kritikuju premijera Danske za odbijanje da se sastane sa jedanaest ambasadora.
  • Savet Evrope kritikuje Dansku vladu što koristi termin slobode govora kao razlog za odbijanje da se suoči sa rastućim gnevom nastalog usled objavljivanja karikatura.[9]
29. decembar[uredi | uredi kod]
  • Arapska Liga kritikuje dansku vladu što se ne izjašnjava povodom slučaja.

2006[uredi | uredi kod]

Januar[uredi | uredi kod]

1. januar[uredi | uredi kod]
  • Premijer Danske u svom novogodišnjem obraćanju naciji naglašava da se religija i sloboda govora poštuju u Danskoj.
10. januar[uredi | uredi kod]
  • Norveški hrišćanski magazin Magazinet objavljuje karikature.
22. januar[uredi | uredi kod]
  • Novine Briselski Žurnal objavljuje karikature.
23. januar[uredi | uredi kod]
  • Danska vlada dostavlja zvanični izveštaj Ujedinjenim nacijama koje su taj izveštaj tražile 24. novembra 2005. godine. [10]
26. januar[uredi | uredi kod]
  • Državljani Saudijske Arabije počinju bojkot danskih proizvoda.
  • Saudijska Arabija opoziva svog ambasadora u Danskoj.
  • Norveški ministar inostranih poslova šalje otvoreno pismo svojim ambasadorima na Bliskom istoku u kojem navodi da je jedan od stubova Norveškog društva sloboda govora, ali je izrazio žalost da novine koje su objavile karikature Magazinet su iskoristile to i time oskrnavile poštovanje prema muslimanima.[11]
28. januar[uredi | uredi kod]
  • Danski ambasador u Saudijskoj Arabiji je intervjuisan od strane Asošijeted Presa i tokom intervjua kritikuje Juland Posten novine za neobazrivo i nepromišljeno objavljivanje karikatura, kao i nepoznavanje Islama, iako u tom trenutku Danska vlada još uvek nije javno dala svoj stav prema slučaju.
  • Organizacija Islamske Konferencije je izjavila da je Danska vlada odmah trebala da reaguje i osudi karikature.
29. januar[uredi | uredi kod]
  • Libija zatvara svoju ambasadu u Danskoj.
  • Danska vlada izjavljuje da je Danski ambasador u Saudijskoj Arabiji tokom itervjua dao svoje lično mišljenje, a ne danske vlade ili danske države. Danska Narodna Partija zahteva da se ambasador kazni.
  • Danski ambasador u Jordanu je pozvan na saslušanje.
  • Predsednik Avganistana Hamid Karzai navodi da je objavljivanje karikatura velika greška, i nada se da će ovo biti primer medijima da u budućnosti budu obazriviji i odgovorniji.
  • Zastava Danske je spaljena na Zapadnoj Obali u gradovima Nablus i Hebron.
  • Jemenski Sastav Predstavnika vlade osuđuje karikature.
  • Bahrein osuđuje karikature.
  • Sirija osuđuje karikature.
  • Novi napad na veb sajt novina koje su prvobitno objavile karikature Juland Posten.
  • Novine Ekstra Bladet objavljuje članak u kome otkiva da je Danska Muslimanska Asocijacija putovala na Bliski istok i širila priču kako reprezentuje 200 000 danskih muslimana, dok u stvarnosti broj članova ove grupe je 15 000. [12]
  • Palestinski Pokret Islamski Džihad izdaje državljanima Danske, Norveške i Švedske 48 sati da napuste Zapadnu Obalu i pojas Gaze.
30. januar[uredi | uredi kod]
  • Juland Posten novine objavljuju pismeno izvinjenje na danskom i arapskom jeziku. U izvinjenju novine se ne izvinjavaju za objavljivanje karikatura, već za vređanje religijskih osećanja muslimana širom sveta.
  • Naoružani Palestinci iz grada Fata upadaju u prostorije Evropske unije u pojasu Gaze. [13]
  • Premijer Danske izvaljuje da se on lično distancira od karikatura, ali i dalje zauzima stav da danska vlada ne može da se meša u slobodu govora. [14]
  • Egipatski parlament traži od stanovništva da nastave sa bojkotom danskih proizvoda.
  • Evropska unija podržava Dansku navodeći da će bilo kakav bojkot danskih proizvoda dovesti do kršenja svetskih trgovinskih pravila. [15]
  • Danski Crveni Krst nagoveštava moguće evakuisanje danskih radnika u Jemenu i pojasu Gaze nakon primanja smrtonosnih poruka i pretnji. [16]
  • Juland Posten novine objavljuju drugo otvoreno pismo ovog puta na danskom, arapskom i engleskom jeziku i pokušava da smiri situaciju i objasni svoje razloge za objavljivanje karikatura još u septembru 2005.
  • Naoružana lica upadaju u kancelarije Evropske unije u pojasu Gaza i prete kidnapovanjem zaposlenih ukoliko ne dobiju zvanično izvinjenje oko karikatura od Evropske unije.
31. januar[uredi | uredi kod]
  • Nakon intervjua sa glavnim i odgovornim urednikom Juland Posten novina na arapskoj Al-Džeziri televizijskoj mreži objavljuje se javnosti da se njegovo izvinjenje muslimanima nije emitovalo na arapskom jeziku. [17]
  • Danska Muslimanska Asocijacija navodi da je zadovoljna izvinjenjima i da će uraditi sve što je u moći kako bi se odnosi popravili. [18][19]
  • Pretnja bombom uredništvu Juland Posten novina dovodi do evakuacije istih. [20]
  • Ministarstva spoljnih poslova sedamnaest islamskih zemalja ponavlja da zahtevaju izvinjenje zvanične danske vlade i da ih uveri da se nešto ovako neće ponoviti. [21]
  • Danski premijer Anders Fog Rasmusen održava pres konferenciju na danskom i engleskom jeziku u kojem traži od Danaca da ne dolivaju ulje na vatru. On hitno poziva muslimane u Danskoj da pomognu u poboljšavanju odnosa. Takođe ponavlja da je sloboda govora u Danskoj veoma važan deo društva i da danska vlada nije u poziciji da se meša u to šta mediji objavljuju. On navodi da želi da se vrati na dijalog i razrešenje situacije. [22]
  • Parlament Bahreina zahteva da se kraljica Danske Margreta II izvini, i isto zahteva i od danske vlade. Ako im se zahtevi ne ispune oni navode da će bojkotovati danske proizvode i ukinuti izvoz nafte od 159 000 barela na dan u dogovoru sa ostalim državama Golfskog Zaliva. [23] Ono što je ironično je to da je Danska zemlja koja isključivo izvozi naftu te ona ne bi gubila nikakvim sakcionisanjm zalivskih država. Naprotiv, cene nafte bi u tom slučaju kojim Bahrein preti, skočile što bi išlo u korist Danske. [24]
  • Lider Hamasa Adnan Asfur zahteva da se kazne autori karikatura. [25]
  • Bivši predsednik Sjedinjenih Amerilkih Država Bil Klinton navodi da se plaši da će se antisemitimizam preokrenuti u antiislamizam i kritikuje karikature kao ruganje Islamu. [26]
  • Ruski predsednik Vladimir Putin navodi u svom govoru u Kremlju da danska vlada koristi slobodu govora kao plašt kojim krije one koji vređaju muslimane.
  • Islandske novine DV objavljuju šest od pomenutih 12 karikatura.
  • Nemačke novine Dnevne novine (Die Tageszeitung) objavljuju dve karikature.

Februar[uredi | uredi kod]

1. februar[uredi | uredi kod]
  • Francuske novine Frans Soir (France Soir) objavljuje karikature, i dodaje jednu svoju karikaturu. Glavni i odgovorni urednik Žak LeFrank biva otpušten popodneva istog dana od strane vlasnika novina Rejmond Laka, koji je Francusko-Egipatskog porekla. [27].
  • Nemački nedeljnik Svet (Die Welt) objavljuje nekolicinu od 12 karikatura [28], kao i nemačke novine Tagesšpil (Tagesspiegel) i Berlinske Novine (Berliner Zeitungs).
  • Italijanski nedeljnik La Štampa (La Stampa) objavljuje karikature.
  • Španski nedeljnik El Periodiko iz Katalanije (El Periódico de Catalunya) objavljuje karikature.
  • Holandske novine NRC Handelsblad (NRC Handelsblad) i Elsevir (Elsevier) objavljuju karikature.
  • Danska ambasada u Damasku, glavnom gradu Sirije, biva evakuisana usled anonimne pretnje telefonom o sakrivenoj bombi. [29]
  • Sirija opoziva svog ambasadora u Danskoj.
  • Finski ministar spoljnih poslova kritikuje Dansku vladu na sporom reagovanju oko prašine koja se digla povodom objavljivanja karikatura.
  • Ruska pravoslavna crkva i Ruski Muftijat kritikuju evropske novine na ponovnom objavljivanju karikatura.
  • Čečenski ratni kriminalac, političar i terorista Šamil Basajev osuđuje karikature.
  • Kancelarije novina Juliand-Posten koje su prvobitno objavile karikature su ponovo evakuisane usled pretnji bombama. [30]
  • Muslimanska grupa od uticaja u Maleziji zahteva od malezijske vlade da počne bojkot danskih proizvoda. [31]
  • Portparol indonezijskog ministarstva inostranih poslova osuđuje karikature, i navodi da sloboda govora ne bi smela da se koristi zarad vređanja. [32]
  • Kratka SMS poruka koja je krenula da cirkuliše Danskom informiše o spaljivanju Kurana u podne, 4. februara u centru Kopenhagena.
2. februar[uredi | uredi kod]
  • Nemačke novine Vreme (Die Zeit) objavljuje karikature na stranici 5. [33]
  • Premijer Danske se pojavljuje na arapskoj TV mreži Al-Arabija. Snimak je napravljen 1. februara.
  • Jordanske novine Al-Šihan objavljuju neke karikature. Glavni i odgovorni urednik biva otpušten tog istog dana. [34][35]
  • Novine u SAD Njujork San objavljuje dve karikature (New York Sun). [36]
  • Belgijske novine Le Soar (Le Soir) objavljuju karikature. [37]
  • Francuske novine Svet (Le Monde) objavljuju crtež Muhamedovog lica nacrtanog od slova i reči koje čitaju Ja ne smem da crtam Proroka!.
  • Švajcarske novine Le Temps (Le Temps) i Ženevski Tribjun (Tribune de Genève) objavljuju karikature, kao i mađarske novine Mađar Hirlap (Magyar Hirlap).
  • Portugalske novine Publiko objavljuju jednu karikaturu, i to onu najkontravezniju, Muhamed sa upaljenim fitiljem bombe u turbanu.
  • Ministarstvo inostranih poslova Danske savetuje svoje državljane da napuste pojas Gaze.
  • Mulah Krekar navodni lider Ansar al-Islam koji živi u Norveškoj naziva ove karikature pozivom na rat i navodi da smo mi, Muslimani, spremni na ovo. [38]
  • U zajedničkoj izjavi biskupi Rimske katoličke crkve pet nordijskih zemalja navode da iznova neki ljudi misle da su njihovi stavovi iznad svih drugih i da misle da mogu da kažu bilo šta bez respekta i obzira drugih ljudi i religija(...) Naša saosećanja idu našoj braći Muslimanima širom sveta. [39].
  • Naoružana grupa upada u kancelarije Evropske unije u pojasu Gaze i kidnapuju nemačkog državljanina. On je kasnije pušten nepovređen [40].
6. februar[uredi | uredi kod]
  • Srpski dnevni list "Nacional" na 7. strani objavio 5 karikatura.
7. februar[uredi | uredi kod]
  • Najkonzervativnije i najpopularnije novine u Iranu "Hamšari" će održati međunarodni konkurs političkih karikatura o Holokaustu, kao odgovor na karikature Muhameda u Danskim novinama. Novine žele da provere da li sloboda govora znači i mogućnost ismejavanja nacističkog genocida. Hamšari nudi zlatnike najboljim karikaturistima - karikatura će biti 12, baš kao i u Jitlands Postenu.
8. februar[uredi | uredi kod]
  • Islamska verska zajednica u Vojvodini preporučila vernicima da ne kupuju proizvode iz Danske[41].
10. februar[uredi | uredi kod]
  • Grupa demonstranata bacila je zapaljive bombe na ambasadu Francuske u iranskoj prestonici Teheranu i pored poziva ajatolaha Ahmada Hatamija na obustavu nasilja izazvanog objavljivanjem karikatura proroka Muhameda u evropskim listovima. Oko 70 demonstranata okupilo se ispred francuske ambasade uzvikujući parole 'Smrt Francuskoj' i 'Smrt Americi'.[42]
  • Više od hiljadu građana Novog Pazara danas je na centru grada izrazilo protest zbog objavljivanja uvredljivih karikatura proroka Muhameda u štampi u Danskoj i još nekim zemljama. Okupljanje je počelo oko 12.45 sati ispred hotela 'Vrbak', kasnije su demonstranti prošetali centrom grada do korzoa, a na kraju protesta zapaljene su zastava Danske i Izraela, što je propraćeno aplauzom. Mešihat Islamske zajednice Sandžaka saopštio je da ne stoji iza ovih protesta.[43]
11. februar[uredi | uredi kod]
Pariz, 11. februara 2006, protest protiv karikatura
  • Naser Kander, muslimanski član danskog parlamenta i jedan od osnivača pokreta Umerenih Muslimana, tražio je od Danskog ministra religije da istraži reči Abu Labana (Abu Laban) u molitvama u petak u džamiji Dorthavej (Dortheavej) u Kopenhagenu, gde je Abu Laban opisao Ajan Hirsi Alija (Ayaan Hirsi Ali) kao pacova u rupi.[44]
  • Euronjuz pokazuje jednu od karikatura u njuztrejleru (reklami za vesti), koja je originalno pokazna u jednom švajcarskom TV programu.
12. februar[uredi | uredi kod]
  • Irski predsednik Meri Mekelsi osudila je karikature i zaključila da muslimani imaju pravo da budu ljuti.
15. februar[uredi | uredi kod]
  • Indijski mornar je pretučen do smrti posle svađe sa kolegama oko karikatura.[45]
16. februar[uredi | uredi kod]
  • Evropski parlament je prihvatio rezoluciju kojom osuđuje nasilje koje je povezano sa karikaturama Muhameda. Ističe se da je Evropska unija u solidarnosti sa Danskom i svim drugim državama koje su žrtve nasilja. Dalje se navodi da Muslimani imaju pravo da su ljuti zbog karikatura, ali da imaju pravo samo da mirno protestuju, a ne da spaljuju ambasade. Takođe se navodi da je sloboda govora apsolutna i da ne sme i neće biti cenzurisana.[46]
  • Oko 40,000 ljudi je protestovalo u Pakistanskom gradu Karači i spalili su grb predsednika vlade Danske.[47]
17. februar[uredi | uredi kod]
  • Pakistanski hodža Muhamed Jusuf Kureši (Mohammed Yousaf Qureshi) izjavio je da će dati milion dolara osobi koja ubije čoveka koji je nacrtao karikature Muhameda.[48]
  • Preko hiljadu protestanata su razvalili vrata od italijanskog konzulata u Bengaziju, Libiji i ušli unutra, što je izazvalo reakciju policije koja je ubila barem 11 protstanata. [49]
  • Danke i Norveške ambasade u Dar es Salamu u Tanzaniji su zatvorile svoje kancelarije u strahu od protesta zbog karikatura Muhameda.
18. februar[uredi | uredi kod]

Spisak danskih preduzeća koje muslimani bojkotuju[uredi | uredi kod]

Prema listićima razdeljenim u Saudijskoj Arabiji bojkotuju se sledeća danska preduzeća:

Slatkiši i pića:

Hoteli:

    Hrana: Medicina: Elektronika:
    Igračke i potrošni materijal: Poljoprivreda:

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. http://politiken.dk/VisArtikel.sasp?PageID=397712[mrtav link]
  2. TV 2 (Danska)|http://nyhederne.tv2.dk/article.php?id=1424089 Arhivirano 2013-10-29 na Wayback Machine-u
  3. http://www.jp.dk/login?url=indland/artikel:aid=3293102:fid=11146
  4. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2020-04-26. Pristupljeno 2010-01-04. 
  5. http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4678220.stm
  6. http://www.dr.dk/Nyheder/Indland/2006/01/04/161736.htm}}
  7. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2006-02-18. Pristupljeno 2006-02-18. 
  8. http://www.brusselsjournal.com/node/546
  9. http://www.zaman.com/?bl=international&alt=&trh=20051220&hn=27685
  10. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2006-02-18. Pristupljeno 2006-02-18. 
  11. http://www.zaman.com/?bl=international&alt=&trh=20060128&hn=29124%7Corg=Zaman Arhivirano 2012-12-24 na Wayback Machine-u Online
  12. http://ekstrabladet.dk/VisArtikel.iasp?PageID=332460[mrtav link]
  13. http://en.wikinews.org/wiki/Fatah_Assaults_European_Union_Office
  14. http://politiken.dk/VisArtikel.iasp?PageID=433523[mrtav link]
  15. http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D8FF4R0O0.htm?campaign_id=apn_home_down&chan=db
  16. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2006-01-31. Pristupljeno 2006-01-31. 
  17. http://politiken.dk/VisArtikel.iasp?PageID=433585}}[mrtav link]
  18. http://www.dr.dk/Nyheder/Indland/2006/01/30/230859.htm
  19. http://www.dr.dk/Nyheder/Indland/2006/01/31/074932.htm
  20. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2006-02-04. Pristupljeno 2010-01-04. 
  21. http://politiken.dk/VisArtikel.iasp?PageID=433677%7Corg=Politiken[mrtav link]
  22. http://www.stm.dk/Index/dokumenter.asp?o=3&n=0&d=2495&s=1
  23. http://www.gulf-daily-news.com/Story.asp?Article=134089&Sn=BNEW&IssueID=28317%7Corg=Gulf Arhivirano 2007-10-29 na Wayback Machine-u Daily News
  24. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2004-12-12. Pristupljeno 2010-01-04. 
  25. http://politiken.dk/VisArtikel.iasp?PageID=433733[mrtav link]
  26. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2006-02-04. Pristupljeno 2006-02-04. 
  27. http://weekly.ahram.org.eg/2001/550/eg2.htm%7Corg=Al-Ahram[mrtav link]
  28. (de)http://www.welt.de/data/2006/02/01/839667.html Arhivirano 2006-02-07 na Wayback Machine-u
  29. style="background: #90ff90; color: black; vertical-align: middle; text-align: center; " class="table-yes"|Dahttp://politiken.dk/VisArtikel.iasp?PageID=434444|org=Politiken[mrtav link]
  30. style="background: #90ff90; color: black; vertical-align: middle; text-align: center; " class="table-yes"|Dahttp://politiken.dk/VisArtikel.iasp?PageID=435025|org=Politiken[mrtav link]
  31. http://www.forbes.com/home/feeds/afx/2006/02/01/afx2490632.html
  32. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2006-02-06. Pristupljeno 2010-01-04. 
  33. (de)http://www.zeit.de/2006/06/D_8anemark_neu | author=Jörg Lau | org=Die Zeit
  34. style="background: #90ff90; color: black; vertical-align: middle; text-align: center; " class="table-yes"|Dahttp://ekstrabladet.dk/visartikel.iasp?pageID=333239|org=Ekstra[mrtav link] Bladet
  35. http://www.spiegel.de/politik/ausland/0,1518,398885,00.html%7Corg=Spiegel Online
  36. http://michellemalkin.com/archives/004435.htm
  37. http://www.jp.dk/indland/artikel:aid=3532456%7Corg=Jyllands-Posten[mrtav link]
  38. http://pub.tv2.no/nettavisen/verden/article550497.ece%7Corg=TV2[mrtav link] Nettavisen
  39. http://www.katolsk.no/nyheter/2006/02/02-0003.htm
  40. http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L02682871.htm%7Ctitle=title missing|date=date missing
  41. http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=02&dd=08&nav_id=187876
  42. http://www.rts.co.yu/jedna_vest.asp?IDNews=141163[mrtav link]
  43. http://www.rts.co.yu/jedna_vest.asp?IDNews=141115[mrtav link]
  44. http://ekstrabladet.dk/VisArtikel.iasp?PageID=334634[mrtav link]
  45. http://in.rediff.com/news/2006/feb/15cartoon1.htm%7Corg=Rediff[mrtav link]
  46. http://www.vrtnieuws.net/nieuwsnet_master/versie2/nieuws/details/060215EuropaCartoons/index.shtml
  47. http://news.yahoo.com/s/ap/20060216/ap_on_re_mi_ea/prophet_drawings
  48. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2006-02-13. Pristupljeno 2006-02-13. 
  49. http://www.cnn.com/2006/WORLD/africa/02/17/libya.cartoons/index.html