Johann Voldemar Jannsen

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Johann Voldemar Jannsen
Biografske informacije
Rođenje16. svibnja 1819.
Estonija Vändra, Estonija
(tada  Rusko Carstvo)
Smrt13. srpnja 1890.
Estonija Tartu, Estonija
(tada  Rusko Carstvo)
DjecaLydia Koidula
Obrazovanje
Zanimanjeučitelj, pjesnik, publicist
Opus
Književni pravacromantizam
Jezikestonski jezik
Znamenita djela

Johann Voldemar Jannsen (Vändra, 16. svibnja 1819.Tartu, 13. srpnja 1890.), estonski pjesnik, novinar i publicist koji je imao značajnu ulogu u periodu Estonskog narodnog preporoda. Jannsen je većinom djelovao na području Livonije, tadašnje regije Ruskog Carstva.

Iako je isprva bio djelatnik crkve, od 1844. godine bavi se učiteljskim poslom, prvo u rodnoj Vändri, a onda i u Pärnuu. Spisateljskim radom počeo se baviti u tom periodu, prevodeći duhovnu poeziju na estonski jezik, da bi kasnije počeo pisati i vlastite pjesme. Njegova tri kapitalna djela sadrže ukupno 1,003 pjesme i danas predstavljaju jedan od najvažnijih izvora duhovne književnosti na estonskom jeziku. Uz to, objavio je i zbirku svjetovne poezije pod naslovom Eesti Laulik (srpskohrvatski: Estonska pjesmarica). Njegovo globalno najpoznatije djelo je domoljubna pjesma "Mu isamaa, mu õnn ja rõõm", koja će kasnije postati estonska himna.

Godine 1857., u jeku narodnog preporoda, Jannsen je pokrenuo novine Perno Postimees ehk Näddalileht, čiji je publicist i glavni urednik bio do 1863. godine. Iako će ove novine kasnije postati današnje regionalne novine Pärnu Postimees, iz njih će 1891. godine proizaći prve dnevne novine u Estoniji, Postimees, koje su imale iznimnu ulogu u buđenju estonske nacionalne svijesti u jeku narodnog preporoda. Godine 1863. preselio se u Tartu, gdje je izdavao novine Eesti Postimees.

Dvije godine kasnije, u Tartuu je osnovao teatar Vanemuine, prvi teatar koji je izvodio djela na estonskom jeziku. Godine 1869., imao je značajnu ulogu u pokretanju Estonskog festivala pjesama, koji se neprekinuto održava svake godine od 1869. godine.

Preminuo je 1890. godine u Tartuu. Njegova je kćerka pjesnikinja Lydia Koidula.