Jim Jones

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jim Jones
RođenjeJames Warren Jones
(1931-05-13)13. 5. 1931.
Crete, Indiana, SAD
Smrt18. 11. 1978. (dob: 47)
Jonestown, Gvajana
Uzrok smrtisamoubojstvo
NacionalnostAmerikanci
Poznat/a povođenju sekte Hram naroda
Vjeroispovijestkršćanstvo; ateizam
Suprug/aMarceline Baldwin Jones
Djeca7

Jim Jones (rođen kao James Warren Jones; Crete, 13. 5. 1931. – Jonestown, 18. 11. 1978) bio je osnivač sekte Hram naroda, a postao je poznat tako što je odveo u smrt 914 svojih sljedbenika od čega 276 djece, nakon što su ispili voćne sokove pomiješane s cijanidom. Članovi koji su odbili popiti napitak ubijani su vatrenim oružjem, a ljude se u sektu privuklo porukama o rasnoj harmoniji i socijalnoj pravdi.[1] Rodio se kao sin jednog pripadnika Ku Klux Klana u Lynnu u Indiani. Njegova je majka, kako je tvrdio, bila pripadnica indijanskog plemena Cherokee. Ta činjenica nije nikada potvrdena. Kao dijete bez nadzora, Jonesa je crkva fascinirala u vrlo ranoj dobi. Već 1963. imao je vlastitu zajednicu u Indianapolisu: The People's Temple Full Gospel Church. Bila je to međurasna zajednica, što je u to vrijeme u Indiani bilo nečuveno. Mladi je Jim Jones neumorno i žestoko zagovarao Afroamerikance i njihova prava. Zalagao se za pomoć najslabijim članovima društva bez obzira na rasu i tako razvio izrazito socijalistička i komunistička stajališta, uz ismijavanje licemjerja "bjelačkog" kršćanstva. Uzor u Philadelphiji bio mu je crni propovjednik Father Divine pa je i sam članove svoje zajednice poticao da ga nazivaju "Ocem", a od sljedbenika je tražio i da ga smatraju utjelovljenjem Isusa i Boga, upozoravajući pri tome na skori dolazak fašizma, međurasnog rata i nuklearnog holokausta. Kad su poreznici 1973. godine posjetili Hram naroda zbog sumnje da taji porez, Jim Jones je počeo stvarati drugu zajednicu u džungli Gvajane, a prijestolnicu je sebi u čast nazvao Jonestown. U godinu dana tamo je doveo oko 1000 onih koji su slijepo vjerovali u utopijsku priču o skladnoj međurasnoj grupi i životu od poljoprivrede.

Izvori[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]