Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

"Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom" je dosjetka o arbitrarnosti kriterija kod razlikovanja između dijalekata i jezika.[1][2][3][4] Ističe se utjecaj koji društveni i politički uvjeti mogu imati na percepciju zajednice o statusa svoga jezika ili dijalekta.[5] Šaljivu izreku popularizirao je sociolingvist i naučnik jidiša Max Weinreich, koji ju je čuo od jednog člana publike na jednom od njegovih predavanja.

Weinrich[uredi | uredi kod]

Ova se izjava obično pripisuje Maxu Weinreichu, stručnjaku za jidiš lingvistiku, koji ju je izrazio na jidišu:

אַ שפּראַך איז אַ דיאַלעקט מיט אַן אַרמיי און פֿלאָט
a shprakh iz a dyalekt mit an armey un flot

Najraniji poznati objavljeni izvor je Weinreichov članak Der YIVO un di problemen fun undzer tsayt (דער ייִוואָ און די פּראָבלעמען פֿון אונדזער צײַט - "Yivo se suočava s poslijeratnim svijetom"; doslovno "Yivo i problemi našeg vremena") predstavljen kao govor 5. siječnja 1945. na godišnjoj konferenciji YIVO. Weinreich nije izjavio englesku verziju.[6]

U članku Weinreich predstavlja ovu izjavu kao primjedbu revizora na nizu predavanja održanih između 13. prosinca 1943. i 12. lipnja 1944.:[7]

Wikiquote „Jednom se među revizorima pojavio profesor u srednjoj školi u Bronxu. Došao je u Ameriku kao dijete i sve vrijeme nije čuo da jidiš ima historiju i da može služiti i za više stvari.... Jednom mi je nakon predavanja prišao i upitao: "Koja je razlika između dijalekta i jezika?" Mislio sam da ga je zahvatio taj maskilski prezir i pokušao sam ga navesti na pravi put, ali on me je prekinuo: "Znam to, ali dat ću vam bolju definiciju. Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom." Od tog sam se vremena pobrinuo da zapamtim da moram prenijeti ovu prekrasnu formulaciju društvene nevolje jidiša brojnoj publici.“
(Max Weinreich, 1943–1944)

U svom predavanju raspravlja ne samo o lingvističkim, već i o širim konceptima (ייִדישקייט – dosl. jevrejstvo). Sociolingvist i naučnik jidiša Joshua Fishman sugerirao je da je možda on bio taj revizor na predavanju Weinreicha.[8] Međutim, Fishman je pretpostavljao da se razmjena dogodila na konferenciji 1967., više od dvadeset godina kasnije od spomenutog YIVO predavanja (1945.) i u svakom slučaju ne odgovara Weinreichovom gornjem opisu.

Ostala spominjanja[uredi | uredi kod]

Neki naučnici vjeruju da je ovu dosjetku prvi izrekao Antoine Meillet, ali ne postoji suvremena dokumentacija o tome.[9] Jean Laponce je 2004. primijetio da je izraz pripisan u anegdoti "la petite histoire" Hubertu Lyauteyu (1854–1934) na sastanku Francuske akademije (Académie française); Laponce je tu izreku nazvao "la loi de Lyautey" (Lyauteyev zakon).[10] Randolph Quirk je definiciju adaptirao u "Jezik je dijalekt s vojskom i zastavom".[11]

Ova se dosjetka katkad spominje i u pitanju srpskohrvatskog jezika, njegovih varijanata standardiziranih na osnovi istočnohercegovačkog poddijalekta štokavskog narječja, te statusu čakavštine i kajkavštine, koji se tradicionalno pripisuju zasebnom hrvatskom jeziku unatoč manje uzajamne razumljivosti među hrvatskim govornicima štokavice, kajkavice i čakavice, nego između međunarodnih govornika štokavice.[12][13][14]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Victor H. Mair (2002). The Columbia History of Chinese Literature. str. 24. »It has often been facetiously remarked... the falsity of this quip can be demonstrated...« 
  2. ↑ Mchombo, Sam (2008). „The Ascendancy of Chinyanja”. u: Brown, Keith; Ogilvie, Sarah. Concise encyclopedia of languages of the world. str. 793. »A recurrent joke in linguistics courses ... is the quip that ...« 
  3. ↑ Wolfram, Walt; Schilling, Natalie (1998). American English: Dialects and Variation. str. 218. 
  4. ↑ Blum, Susan D. (2000). „Chapter 3: China's Many Faces: Ethnic, Cultural, and Religious Pluralism, pp. 69-96”. u: Weston, Timothy B.; Jensen, Lionel M. (English). China Beyond the Headlines. Lanham, Md: Rowman & Littlefield. str. 85. ISBN 9780847698554. »"Weinreich...pointing out the arbitrary division between [dialect and language]"« 
  5. ↑ Barfield, Thomas (1998). The Dictionary of Anthropology. »Fundamental notions such as 'language' and 'dialect' are primarily social, not linguistic, constructs, because they depend on society in crucial ways.« 
  6. ↑ „YIVO Bleter (vol. 25 nr. 1)” (yi). siječanj–veljača 1945. Pristupljeno 28. kolovoza 2010. 
  7. ↑ „YIVO Bleter (vol. 23 nr. 3)” (yi). svibanj–lipanj 1944. Pristupljeno 28. kolovoza 2010. 
  8. ↑ „Mendele: Yiddish literature and language (Vol. 6.077)” (yi). 8. kolovoza 1996. Arhivirano iz originala na datum 16. srpnja 2011. Pristupljeno 28. kolovoza 2010. 
  9. ↑ William Bright, urednička napomena u knjizi Language in Society (Jezik u društvu), 26:469 (1997)
  10. ↑ Laponce, Jean (2005). La Gouvernance linguistique: Le Canada en perspective. Ottawa: Univerzitet u Ottawi. str. 13. ISBN 9782760316225. 
  11. ↑ Burns McArthur, Thomas. The English languages. str. 205. 
  12. ↑ Milat, Andrea (31. srpnja 2017). „Nacionalizam u jeziku odraz je nacionalizma u društvu”. Bilten – regionalni portal. Pristupljeno 4. srpnja 2022. 
  13. ↑ Mićanović, Krešimir (2004). Standardni jezik i razgraničavanje jezika. Filozofski fakultet u Zagrebu. Pristupljeno 4. srpnja 2022. 
  14. ↑ Kapović, Mate. „Jezik i politika”. Pristupljeno 4. srpnja 2022. 
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Jezik_je_dijalekt_s_vojskom_i_mornaricom&oldid=41420519