Imljani

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Imljani

IMLJANI.JPG

Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Kneževo
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 1.565
Geografija
Koordinate 44°24′06″N 17°28′38″E / 44.4017°N 17.4772°E / 44.4017; 17.4772
Imljani is located in BiH
Imljani
Imljani
Imljani (BiH)
Ostali podaci
Pozivni broj 051


Koordinate: 44° 24′ 06" SGŠ, 17° 28′ 38" IGD
Imljani su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Kneževo koja pripada entitetu Republika Srpska. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 1.565 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Pod zajedničkim nazivom Imljani označava se dio podvlašićkog platoa, koji se nalazi na 15 km zračne linije sjeverozapadno od planine Vlašić i Travnika. Smješten je između Ugra sa zapadne i jugozapadne strane, Kobilje i potoka Zmajevca na sjeveru i Ilomske sa istočne strane. Cijeli ovaj rubni pojas ispresijecan je dubokim riječnim i strmim kosama tako da su visinske razlike među zaseocima velike. Nadmorska visina u niskom Pougarju kreće se između 550-600 m, na ušću Ilomske oko 600 m, a dok je srednja visina centralnog dijela Imljana je oko 1100 m. Ove visinske razlike znatno su ublažene u dolini Zmajevca na njegovoj istočnoj, izvorišnoj, strani prema naselju Zlovarići u Vlatkovići, gdje šumski prijevoj Potkres pravi kontinuirani geomorfološki nastavak između Imljana i Petrova polja na istoku. Iako su Imljani u velikoj mjeri izolirani od susjednog Pougarja, Korićana, Kobilje (osim pomenute sjeveroistočne strane) i ogranaka Vlašića, mogu se uvrstiti u kompleks platoa ispod te planine, kao njen krajnji, sjeverozapadni nastavak, dok je sjeverni dio više povezan sa karstnim platoom tzv. Ravne vrhovine.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstarije pominjanje Imljana "na području Vrhovina" pod današnjim imenom datira iz 16. stoljeća. Prema tim podacima, Imljani su tada imali 14 kuća, među kojima je bila i jedna muslimanska. Najvjerovatnije je to bila kuća sa trgovinom Muje Šiprage, oca Omera Šiprage, šire poznatog po nadimku "Poglavica", jer je u službenom "Sarajevskom listu", 1890. izašao Oglas:

Wikiquote „"Izrok – Kod okružnog suda u Banjaluci je današnjim danom uknjižena u registar za inokosne tvrtke trgovina Omera Šiprage u Imljanima sa mješovitom robom pod firmom „M. Šipraga", koju će vlasnik sam turski bilježiti. Okružni sud Banjaluka, 12. septembra 1890.[2]
()

Naredni provjerljivi podaci su statistički popisi stanovnika iz vremena austro-ugarske okupacije. Prije popisa stanovništva Bosne i Hercegovine 1885.,Imljani su zabilježeni kao općina (džemat) Imlani (okrug Travnik, kotar Jajce) u čijem se sastavu nalazilo 12 sela, među kojima su Benići, Đenići, Makarići i Ponorci sa područja današnjih Imljana; u njima je popisano ukupno 671 stanovnika. Isti broj stanovnika vidi se i iz Šematizma pravoslavne mitropolije i arhidijeze dabro-bosanske za 1882. godinu. U to izvoru, spominje se i 55 kuća. Prema popisu stanovništva iz 1948., Imljani su imali 2019 stanovnika sa 226 kuća, uračunavši tu i Petrovo Polje, koje se za vrijeme Drugog svjetskog rata počelo naseljavati imljanskim stanovništvom. Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli 1955. god., Imljani potpadaju pod nadležnost NOO Šiprage, Srez Banja Luka. U Imeniku mjesta iz te godine, pored Imljana spominju se još Benići, Đenići, Makarići, Ponorci i Vujnovići. Ova naselja se ne spominju i u Imeniku mjesta 1960., nego se navode samo Imljani. Novo sjedište NOO je Kotor-Varoš, a sjedište Sreza je Banja Luka].

Imljani, zajedno sa susjednom Kobiljom, Vlatkovićima i Donjim Korićanima, predstavljaju jednu širu ruralnu grupaciju. Od pomenutih sela izdvajaju se jednom specifičnošću: zajedničkom slavom sv. Simeuna Bogoprimca.

U naselju se nalazi rimsko nalazište sa ostacima bazilike starohrišćanske crkave.[3]


Srednjovjekovna Bosna[uredi - уреди | uredi izvor]

Dosta logično se pretpostavla da su se u dalekoj prošlosti Imljani nalazili u Župi Mel, sa centrom u Melini. U njoj su se nalazili ostaci utvrde grada Korlač (ili Orlač). Odatle se mogao kontrolirati značajan put prema Župi Lašva, preko današnjeg Vitovlja i Dobretića.[4][5]

Mel se povezuje i sa područjem nekadašnje nahije Vrhovine, na planinskom području između Banja Luke i Jajca, s obje obale Vrbasa, uključujući i srednji tok Ugra, sa Skender Vakufom, Imljanima i Melinom. Centar Vrhovina je bio u Skender Vakufu, koji je, prema provjerljivim podacima osnovan 1660. godine, a ranije ime mu nije zapisano.[6]

Južno od Imljana, pri ušću Ilomske u Ugar, na Korićanskim stijenama nekada je postojao i grad Oštrec ili Oštrc. Na Gostilju (između Vitovlja) i Turbeta bio je stari grad Tisac, o čijim ostacima nema zabolježenih podataka. Selo "Korićane" je navedeno u popisu sa kraja 16. stoljeća. Nahija Vrhovine je prvi put popisana u defteru iz 1528-130, uključujući 8 naselja, sa 180 kuća. Taj popis je napravljen neposredno nakon pada Jajačke Banovine.

Rat u Bosni i Hercegovini[uredi - уреди | uredi izvor]

U rubnom području mjesne zajednice, preko kanjona Ilomske nala zi se selo Donji Korićani. Ispod njih su Korićanske stijene, lokacija na kojoj je masakrirno preko 200 prijedorskih (bošnjačkih i hrvatskih) civila iz Prijedora i okolnih naselja, 21. augusta 1992. Zločin su počinile policijske i vojne snage Bosanskih Srba. Civilima je da se postroje nad provalijom dubokom oko 300 m, a zatim su im rafalima pucali u leđa. Samo nekolicina je preživjela taj monstruozni zločin.

Dugo nakon toga iznad provalije su kružila jata gavranova – lešinara. Te činjenice su potvrđene i brojnim presudama na ICTY Tribunalu u Haagu.[7][8][9][9][10][11][12][13][14][15][16][17]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalnost 1991.
Srbi 1.544
Muslimani 3
Hrvati 1
Jugosloveni 5
ostali 12
Ukupno 1.565


Demografija
Imljani; Popis 2013: Ukupno 920 stanovnika
Godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.544 (98,65%) 2.044 (98,83%) 2.052 (99,37%)
Muslimani 3 (0,19%) 1 (0,04%) 0
Hrvati 1 (0,06%) 6 (0,29%) 5 (0,24%)
Jugoslaveni 5 (0,31%) 2 (0,09%) 0
Ostali i nepoznato 12 (0,76%) 15 (0,72%) 8 (0,38%)
Ukupno 1.565 2.068 2.065

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Puzzle stub cropped.png Ovaj dio članka je u začetku.
Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. Uredništvo (1890): Oglasi. Sarajevski list , 03.10. 1890.
  3. "Opštine Republike Srpske: Kneževo, str. 12, Bilten br. 16" (sr). Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji. 16. 2. 2012.. http://www.predstavnistvorsbg.rs/pdf_dokumenti/bilten_16_cir.pdf. Pristupljeno 21. 3. 2012.. 
  4. Мргић-Радојчић Ј. (2002): Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне. Филозофски факултет, Београд, ISBN 868026959X.
  5. Hadžijahić M. (1970): O nekim lokalitetima iz povelje Bele IV od 20. jula 1244. godine. Radovi ANUBiH, 35: 289-291.
  6. Handžić A. (1975): O formiranju nekih gradskih naslja u Bosni u XVI vijeku. POF, 25: 166-167.
  7. Iris M. (2009). NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley & Sons, ISBN 9781444306965.
  8. Waterfield B.: (16 May 2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.
  9. 9,0 9,1 http://www.bim.ba/en/181/10/21824/
  10. "TRIAL : Profiles". http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/damir_ivankovic_804.html. Pristupljeno 2016-02-03. 
  11. http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/babic_zoran_803.html
  12. "TRIAL : Profiles". http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/gordan_djuric_798.html. Pristupljeno 2016-02-03. 
  13. http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/milorad_radakovic_800.html
  14. http://www.trial-ch.org/en/trial watch/profile/db/facts/milorad_skrbic_801.html
  15. "TRIAL : Profiles". http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/ljubisa_cetic_799.html. Pristupljeno 2016-02-03. 
  16. http://www.trial-ch.org/en/trial watch/profile/db/facts/jankovic_dusan_797.html
  17. http://www.trial-ch.org/en/trialwatch/profile/db/facts/zeljko_stojnic_802.html

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]