Eliphas Levi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Eliphas Lévi (1810.-1875.)

Eliphas Lévi, pravim imenom Alphonse Louis Constant (Pariz, 8. veljače 1810. - Pariz, 31. svibnja 1875.), francuski okultist i okultni pisac. Pisao je ezoterična i okultistička djela, a popularizirao je i sam pojam okultizam.[1] Njegov rad je utjecao na brojne okultiste 19. stoljeća.[2]

Životopis

[uredi | uredi kod]

Rodio se u Parizu u siromašnoj obitelji. Školovao se za svećenika u sjemeništu sv. Nicholas du Chardonnet, gdje je pod učenjem nadzornika sjemeništa otkriva drugu, mističniju stranu života.[3]

Godine 1832. pohađa teološki koledž sv. Sulpice, da bi tri godine kasnije postao đakon. Međutim, već 1835. godine napustio je svećenički poziv i upustio se u ezoterična učenja. U to vrijeme zainteresirao se za revolucionarne i ljevičarske ideje zbog čega je tri puta bio u zatvoru.[3]

U Parizu se upoznao s Eugeniom C., ravnateljicom djevojačke škole s kojom je započeo ljubavnu aferu. U međuvremenu upoznao je 17-godišnju Noemie Cadot s kojom se ženio 1846. godine, no brak nije dugo potrajao. Tri mjeseca nakon prekida s Eugeniom, iz te veze rodio mu se sin kojeg nikada nije upoznao.[4]

Nakon upoznavanja s poljskim matematičarem Jozefom Marijom Hoehne-Wronskim 1852. i njegovom sintezom matematike, religije i filozofije, Constant počinje živjeti isključivo od svog pisanja i podučavanja okultnog pa uzima ime Eliphas Lévi, prevodeći svoje ime na hebrejski.

Godine 1854. otputovao je u London, gdje je navodno, prema vlastitim tvrdnjama, služeći se nekromantskim ritualom prizvao antičkog filozofa i mistika Apolonija iz Tijane.[5][6]

Godine 1855. napisao je svoju najpoznatiju knjigu Dogma i ritual visoke magije, koja će kao i njegove ostale knjige nadahnuti buduće okultiste poput S. L. MacGregor Mathersa i Aleistera Crowleyja te doprinjeti revitalizaciji magije i okultnog u drugoj polovini 19. stoljeća.

Lévi pristupa 1861. godine Slobodnim zidarima i to loži Rose du Parfait Silence.[7] U to vrijeme već je stekao znatnu slavi kao okultist, ali i poveće materijalno bogatstvo. Pred kraj života vraća se pod okrilje Crkve, prima posljednju pomast i umire 1875. godine.

Djela

[uredi | uredi kod]
  • Le Testament de la Liberté (Biblija slobode) (1848.)
  • Dogme et Rituel de la Haute Magie (Dogma i ritual visoke magije) (1855.)
  • Histoire de la magie (Povijest magije) (1859.)
  • La Clef des Grands Mystères (Ključ velikih misterija) (1861.)
  • Le Grand Arcane, ou l'Occultisme Dévoilé (Velika tajna ili razotkriveni okultizam) (1868.)

Povezano

[uredi | uredi kod]

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 131.
  2. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2007-04-07. Pristupljeno 2013-05-01. 
  3. 3,0 3,1 Lévi, Eliphas, str. 15.
  4. Hermetizam, str. 22.
  5. http://www.villarevak.org/bio/levi_1.html
  6. Lévi, Eliphas, str. 125.-129.
  7. Hermetizam, str. 29.

Literatura

[uredi | uredi kod]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]