Direktni sistem transliteracije bugarskog pisma

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nedoslednost transliteracije na ulicama Sofije - kvart Lozenec se transliteriše prema naučnom sistemu (ц-c), dok se ime irskog novinara Džejmsa Baučera (James Bourchier) apsurdno re-transliteriše sa bugarskog po zvaničnom sistemu u Bugarskoj kao Dzheyms Baucher

Direktni sistem transliteracije bugarske ćirilice (engelski, Streamlined System; bugarski, Обтекаема система) stvorio je Ljubomir Ivanov s Matematičkog instituta Bugarske akademije nauka 1995 godine.[1][2][3][4] Ovaj sistem se koristi za lična imena i geografske nazive od 2000[5][6] i 2006,[7][8] a u 2009. postao je osnova posebnog bugarskog Zakona o transliteraciji:[9]

А
A
Б
B
В
V
Г
G
Д
D
Е
E
Ж
ZH
З
Z
И
I
Й
Y
К
K
Л
L
М
M
Н
N
О
O
П
P
Р
R
С
S
Т
T
У
U
Ф
F
Х
H
Ц
TS
Ч
CH
Ш
SH
Щ
SHT
Ъ
A
Ь
Y
Ю
YU
Я
YA

Izuzetaci:

1. Autentičan latinski pravopis imena nebugarskog porekla ima prvenstva (na primjer, James Bourchier, Émile de Laveleye i Wellington, a nikako Dzheyms Baucher, Emil dyo Lavele ili Uelingtan);[1]

2. U 2006. godinu je zvanično prihvaćeno da se ИЯ nakraj rječi preslovljava kao IA umesto IYA.[10]

Direktni sistem je sličan sistemu BGN/PCGN od 1952. godine za romanizaciju bugarskog jezika koji je bio zvaničan u SAD-u kao i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Unatoč tome, drugi sistem transliteriše ćirilična slova Х, Ь i Ъ kao KH, (izostavnik) i Ŭ, dok prvi sistem koristi H, Y i A u tu svrhu.[11] Direktni sistem usvojen je od strane UN-a 2012[12] i, za službenu upotrebu u SAD-u i Velikoj Britaniji, od BGN-a i PCGN-a 2013.[13] Ivanov predlaže da se njegov pristup transliteraciji iskoristi i za druga ćirilična pisma, posebno rusko.[14]

Sličan “direktan” sistem transliteracije je predložen isto tako za bosanski, hrvatski, srpski i slovenski jezik.[15] Orijentacija na englesku preslovljavanju dešava se već kod ostalih jezika koji koriste ćirilicu, kao što su ruski[16] i ukrajinski,[17][18] pa, donekle, takođe i makedonski jezik.[19][20]

Ilustracija[uredi - уреди | uredi izvor]

Primjer (Član 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima):
Всички хора се раждат свободни и равни

по достойнство и права. Те са надарени
с разум и съвест и следва да се отнасят
помежду си в дух на братство.

Vsichki hora se razhdat svobodni i ravni

po dostoynstvo i prava. Te sa nadareni
s razum i savest i sledva da se otnasyat
pomezhdu si v duh na bratstvo.

Reverzibilna varijanta[uredi - уреди | uredi izvor]

Sistem nije reverzibilan, jer su А, Ж, Й, Ц, Ш, Щ, Ю, Я transliterovani na isti način kao i odnosno Ъ, ЗХ, Ь, ТС, СХ,ШТ, ЙУ и ЙА. Jednu pomoćnu, reverzibilnu varijantu direktnog sistema predložili su L. Ivanov, D. Skordev i D. Dobrev, koja da biće korištena u tim određenim događaima kade je rekonstrukcija izvornoj bugarskoj rječi biti prvenstvena. U tome pravcu, slova i kombinacije slova Ъ, Ь, ЗХ, ЙА, ЙУ, СХ, ТС, ТШ, ТЩ, ШТ, ШЦ preslovljavati su odnosno kao `A, `Y, Z|H, Y|A, Y|U, S|H, T|S, T|SH, T|SHT, SH|T, SH|TS.[21]

Kritika[uredi - уреди | uredi izvor]

Ovaj sistem je odbio dijakritičke znake, koji su se koristili u naučnoj sistemi Ujedinjenih naroda i može izazvati nesporazume, ukoliko na primer izhod (izlaz) se transliteruje kao izhod, a zh može označavati i zvuk ž. Takođe može reč shodstvo (transliterovano shodstvo, sličnost) izgovoriti se sa zvukom š umesto sh. Zvuk ъ, koji je poseban u bugarskom jeziku (i mora translitirovati se kao ǎ prema naučnom sistemu) u poređenju sa drugim slovenskim jezicima, se gubi u ovom sistemu, pošto se transliteruje kao a. Ovaj sistem nije jednoznačan kao naučni sistem Ujedinjenih naroda i bez obzira na njegovo korišćenje u bugarskoj vladi, nije nametnut u državama čiji jezik nije engleski.

Također pogledajte[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1.0 1.1 L.L. Ivanov, Toponymic Guidelines for Antarctica, Antarctic Place-names Commission of Bulgaria, Sofia, 1995.
  2. M. Gaidarska, The Current State of the Transliteration of Bulgarian Names into English in Popular Practice, Contrastive Linguistics, XXII, 1998, 112, pp. 69-84.
  3. Andreev A., I. Derzhanski eds. Bulgarian Academy of Sciences: Institute of Mathematics and Informatics, founded 1947. Sofia: Multiprint Ltd., 2007. 64 pp. (Bilingual publication in Bulgarian and English) ISBN 978-954-8986-27-4
  4. Inventaire des outils de romanisation. Bibliothèque et Archives Canada. Ottawa 2006.
  5. Pravila izdavanja Bugarske lične karte i pasoša, Državne novine broj 14, 2000.
  6. L.L. Ivanov, On the Romanization of Bulgarian and English, Contrastive Linguistics, XXVIII, 2003, 2, pp. 109-118. ISSN: 0204-8701; Errata, id., XXIX, 2004, 1, p. 157.
  7. United Nations Document E/CONF.98/CRP.71. 17 August 2007.
  8. G. Selvelli. Su alcuni aspetti ideologici dei sistemi di traslitterazione degli alfabeti cirillici nei Balcani. Studi Slavistici XII (2015). pp. 159–180.
  9. Državne novine broj 19, 13 mart 2009.
  10. Изменение и допълнение на Правилника за издаване на българските документи за самоличност. Държавен вестник бр. 83, 13 октомври 2006.
  11. USBGN, Romanization Systems and Roman-Script Spelling Conventions, 1994, pp.15-16.
  12. Bulgarian. Report on the Current Status of United Nations Romanization Systems for Geographical Names. Compiled by the UNGEGN Working Group on Romanization Systems. Version 4.0, February 2013.
  13. Romanization System for Bulgarian: BGN/PCGN 2013 System. National Geospatial-Intelligence Agency, September 2014.
  14. Basic and Optimized Romanization of Russian. 2006–2016.
  15. L.L. Ivanov, Re-Romanization of Bosnian, Croatian, Montenegrin, Serbian and Slovene: The 2010 Streamlined System
  16. Приказ МВД РФ от 31.12.2003 N 1047.
  17. Рішення української комісії з питань правничої термінології (Транслітерація). Протокол No. 2 від 19 квітня 1996 р.
  18. Постанова N 55 Кабінету Міністрів України "Про впорядкування транслітерації українського алфавіту латиницею" від 27 січня 2010 р.
  19. S. Георгиевски. Како да се латинизира кирилицата. Неделен весник Глобус број 70, 19 август 2008.
  20. Omniglot: Macedonian language, alphabet and pronunciation.
  21. L. Ivanov, D. Skordev and D. Dobrev. The New National Standard for the Romanization of Bulgarian. Mathematica Balkanica. New Series Vol. 24, 2010, Fasc. 1-2. pp.121-130. ISSN 0205-3217