Dijalog za azijsku saradnju

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dijalog za azijsku saradnju
Osnivanje 2002.
Članstvo

 Afganistan
 Bahrein
 Bangladeš
 Butan
 Brunej
 Kambodža
 Kina
 Indija
 Indonezija
 Iran
 Japan
 Kazahstan
 Kuvajt
 Kirgistan
 Laos
 Malezija
 Mongolija
 Mianmar
 Nepal
 Oman
 Pakistan
 Filipini
 Katar
 Rusija
 Saudijska Arabija
 Singapur
 KOR
 Šri Lanka
 Tadžikistan
 Tajland
 Turska
 Ujedinjeni Arapski Emirati
 Uzbekistan

 Vijetnam
Generalni sekretar Bundit Limschoon
Website www.acd-dialogue.org

Dijalog za azijsku saradnju (engleski: Asia Cooperation Dialogue; kineski: 屆亞洲合作對話; ruski: Диалог сотрудничества в Азии; arapski: حوار التعاون الآسيوي‎; turski: Asya İşbirliği Diyaloğu; perzijski: دیالوگ همکاری‌ها آسیایی‎) je međunarodna organizacija koja je osnovana 18. juna 2002. godine sa ciljem promocije saradnje na nivou azijskog kontinenta. Cilj organizacije je i integracija nekoliko već postojećih azijskih regionalnih organizacija kao što su Asocijacija nacija Jugoistočne Azije, Udruženje za regionalnu saradnju južne Azije, Savet za zalivsku saradnju i Evroazijska ekonomska unija. Organizaciju je osnovalo 18 zemaja, dok ju danas (novembar 2016) čini 32 zemlje članice.[1] Zbog raznolikosti i sudelovanja zemalja iz svih regija u Aziji Dijalog za azijsku saradnju funkcioniše više kao više kao zajednička platforma nego kao vrlo strogo definisana organizacija.[1]

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Proces širenja organizacije (osnivačice u tamno smeđoj boji)

Inicijativa za osnivanje Dijaloga za azijsku saradnju došla je od bivšeg premijera Tajlanda Thaksina Shinawatra-a, dok su zemlje osnivačice organizacije bile Kuvajt, Pakistan, Bahrein, Šri Lanka, Turska, Indonezija, Tajland, Indija, Kina i Japan.

Surakiart Sathirathai, zamenik premijera Tajlanda, je ideju o osnivanju organizacije formalno izneo na Prvoj međunarodnoj konferenciji azijskih političkih partija koja se održavala u gravnom gradu Filipina, Manili od 17. do 20. septembra 2000. godine. Iznesenaje ideja kako Azija kao kontinent treba da ima vlastitu platformu na kojoj će moći da se raspravlja o pitanjima važnima za celu Aziju. Ideja je formalno počela da se realizuje nakon ministarskog sastanka zemalja članica Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN) u Hanoiju u Vijetnamu 23. i 24. jula 2001. godine samita ministara inostranih poslova ASEAN-a u Phuketu u Tajlandu 21. i 22. februara 2002. godine.

Ministarski sastanci[uredi - уреди | uredi izvor]

Lokacija 8. sastanka na Šri Lanki
Sastanak Zemlja Godina
1.  Tajland, Cha Am 18–19. jun 2002.
2.  Tajland, Chiang Mai 21–22. jun 2003.
3.  Kina, Qingdao 21–22. jun 2004.
4.  Pakistan, Islamabad 4–6. april. 2005.
5.  Katar, Doha 23–24. maj 2006.
6.  Južna Koreja, Seoul 5–6. jun 2007.
7.  Kazahstan, Astana 16–17. oktobar 2008.
8.  Šri Lanka, Colombo 15–16. oktobar 2009.
9.  Iran, Teheran 8–9. novembar 2010.
10.  Kuvajt, Kuvajt 10–11. oktobar 2012.
11.[2]  Tadžikistan, Dušanbe 29. mart 2013.
12.[3]  Bahrein, Manama 26. novembar 2013.
13.[4]  Saudijska Arabija, Rijad 25. novembar 2014.
14.[5]  Tajland, Bangkok 9-10. mart 2016.

Samiti[uredi - уреди | uredi izvor]

Samit Zemlja Godina
I  Kuvajt, Kuvajt 15-17. oktobar 2012.
II  Tajland, Bangkok 8-10. oktobar 2016.
III  Iran, Teheran 2018.[6]

Ciljevi organizacije[uredi - уреди | uredi izvor]

Mapa originalnih i naknadnih članica organizacije

Glavni ciljevi Dijaloga za azijsku saradnju su promocija međuovisnosti među azijskim zemljama u svim domenima saradnje sa ciljem prepoznavanja zajedničkih prednosti i snaga azijskih društava. Cilj je međuovisnosti da se umanji beda i poveća životni standard stanovnika Azije, da se radi na razvoju društva utemeljenog na znanju i da se osnaži zajednicu i ljude u Aziji. Proširenje obim trgovine i finansijska tržišta u Aziji i jačanje pregovaračke pozicije i konkurentnosti Azijskih zemalja na globalnom nivou jedan je od ciljeva ovoga oblika saradnje. Također, organizacija za sebe vidi ulogu nadopunjavanja i izvršavanja zadataka u saradnji u slučajevima u kojima za to ne postoji drugi adekvatniji okvir. Konačni cilj Dijaloga za azijsku saradnju je tranzicija azijskog kontinenta u Azijsku zajednicu koja će da bude sposobna da sarađuje sa ostatkom sveta na temeljima jednakosti i koja će pozitivno da doprinese zajedničkom miru i prosperitetu.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]