Božo Vidas Vuk

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
BOŽO VIDAS VUK
No portrait gray test-sr.svg
Datum rođenja 19. decembar 1894.
Mesto rođenja Hreljin, kod Bakra

 Austrougarska
Datum smrti novembar 1931. (37 god.)
Mesto smrti Ruše, kod Maribora

Dravska banovina
 Kraljevina Jugoslavija
Profesija bravarski radnik
Član KPJ od 1921.

Božidar Božo Vidas — Vuk (Hreljin, kod Bakra, 19. prosinca 1894. — Ruše, kod Maribora, studeni 1931.), bio je bravarski radnik i član Centralnog komiteta KPJ.

Životopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođen je 19. prosinca 1894. godine u Hreljinu, kod Bakra u Hrvatskoj.

U socijalističkom pokretu bio je od 1911. godine. Od 1911. do 1913. godine bio je na radu u Kanadi i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je vodio revolucionarni rad među jugoslavenskim iseljenicima. Poslije protjerivanja iz Sjedinjenih Američkih Država, 1921. godine vratio se u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, gdje je radio u Hrvatskom primorju i Zagrebu. Tada je postao član Nezavisnih sindikata i Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Godine 1923. izabran je za člana Centralnog rukovodstva legalne Nezavisne radničke partije Jugoslavije, a na Drugoj zemaljskoj konferenciji KPJ, održanoj u svibnju 1923. u Beču, izabran je za člana Centralog partijskog vijeća.

Pošto je ostao bez posla, 1924. godine otišao je ponovno u emigraciju, najprije na Kubu, a potom i u Meksiko, gdje je postao član Centralnog komiteta Komunističke partije Meksika. Od 1929. godine boravio je u Sovjetskom Savezu.

U srpnju 1931. godine, vratio se, po zadatku CK KPJ, u Kraljevinu Jugoslaviju, kako bi pomogao u uspostavljanju pokidanih Partijskih veza. Uhitila ga je jugoslavenska policija, 30. rujna 1931. godine, u rodnom mjestu. Odveden je u Zagreb gdje je na policiji mučen.[1] Početkom studenoga 1931. godine ubili su ga u blizini mjesta Ruše, kod Maribora, na jugoslavensko-mađarskoj granici.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Bosiljka Janjatović, Politički teror u Hrvatskoj od 1918. do 1935. godine, Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0, fusnota 159, str. 290.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]