Beida

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Beida
البيضاء
Centar grada bulevar Oroba
Centar grada bulevar Oroba
Koordinate: 32°45′N 21°44′E / 32.750°N 21.733°E / 32.750; 21.733
Država  Libija
Regija Kirenajka
Okrug Džabal al Akhdar
Visina 623[1]
Stanovništvo (2012. / 2003.)
 - Urbano područje 67,120[1]
 - Područje utjecaja 113.317[2]
Vremenska zona UTC+1 (UTC)
Karta
Beida is located in Libija
Beida
Beida
Pozicija Beide u Libiji

Beida (arapski: البيضاء / Al-Bayḍā' što znači Bijeli grad[3]) je grad od 67,120 stanovnika[1] (sa širom okolicom 113.317[2]) na sjeveroistoku Libije, u Okrugu Džabal al Akhdar u kom je administrativni centar.[4]

Beida je vjerojatno najpoznatija kao mjesto u kom je Muhamed Ali as-Senusi 1843. osnovao muslimanskog bratstvo Sanusi koje je trebalo postati žarište otpora protiv Osmanlija i talijanskih kolonizatora krajem 19. vijeka i početkom 20. vijeka. Njegov unuk kralj Idris I učinio je Baidu 1964. svojom prijestolnicom. Njegova palača danas je sjedište univerziteta. Grad je donekle poznat i po Asklepijevom hramu, od kog su ostale ruševine.[3]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Beida leži u plodnoj visoravni masiva Jebel Akhdar 30 km južnije od Sredozemnog mora.[5]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Današnji grad izrastao je oko dviju grobnica (turbeta) Muhamedovih ashaba Ravajfa i Sarija, 20 km sjeveroistočno od starogrčke kolonije Kirene.[5]

Palača nekadašnjeg parlamenta

Beida je živnula odkad je 1842. podignuta medresa (zavija), koja je tad bila najstarija u Kirenajki, ona je postala kolijevka Sanusizma, i bila to do 1855.[2] Njeno današnje ime zapravo je kratica orginalnog imena Zavija Beida (Zāwiyat al-Bayḍā).[5] Za talijanske kolonijalne uprave, Beida je 1930-ih godina postala cilj brojnih talijanskih kolonista pa joj je i promjenjeno ime u Beda Littoria.[2]

Krajem 1950-ih Baida je postala veliko gradilište kao budući libijski glavni grad. U to vrijeme je praktički podignut današnji grad širokih bulevara i zgrada državne administracije].[5]

Grad je i univerzitetski centar sa kampusom Univeziteta iz Bengazija.[4]

Privreda i transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Ekonomija grada se u najvećoj mjeri bazira na poljoprivredi (pšenica, grožđe, povrće) i stočarstvo, robi kojom se trguje.[2] Autoputom je povezan sa Bengazijem koji leži 170 jugozapadno pa se služi i njegovim aerodromom.[4]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenitost je Arheološko nalazište Asklepijeva svetišta Balagrae, to je jedna pačetvorina dimenzija 40 x 35 metara, okružena trijemovima sa tri mala hrama. Prema uklesanom natpisu kompleks je sagrađen za vrijeme vladavine rimskog cara Hadrijana (117-138). Svetište je opljačkano već za Kasne antike, a dosta kamenjh blokova je odnešeno za gradnju bizantske utvrde i crkve.[3]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Libya, State of Libya" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/Libya.html. pristupljeno 21.12. 2019. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "al-Beida" (talijanski). Treccani. http://www.treccani.it/enciclopedia/al-beida. pristupljeno 21.12. 2018. 
  3. 3,0 3,1 3,2 "Balagrae (El Beida)" (engleski). Livius. https://www.livius.org/articles/place/balagrae-el-beida/. pristupljeno 21.12. 2019. 
  4. 4,0 4,1 4,2 "Zāwiyat al-Bayḍāʾ" (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/place/Zawiyat-al-Bayda. pristupljeno 21.11. 2019. 
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 "Al-Bayda" (engleski). LookLex. http://looklex.com/e.o/bayda_l.htm. pristupljeno 21.12. 2019. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]